Papa Franjo trebao bi u ponedjeljak doputovati u Mjanmar, prvu etapu svoje osjetljive azijske turneje na kojoj će posjetiti i susjedni Bangladeš, a očekuje se da će jedna od glavnih tema njegova posjeta biti stradanje muslimanske manjine Rohindža.
Riječ je o trećem papinom putovanju u Aziju, ukupno njegovom 21.
posjetu inozemstvu. “Dok se pripremam posjetiti Mjanmar i
Bangladeš, želim narodu u tim zemljama poslati poruke
prijateljstva. Radujem se što ćemo se susresti!”, napisao je
80-godišnji poglavar Katoličke Crkve na
Twitteru.
Očekuje se da će egzodus Rohindža dominirati papinim posjetom
Mjanmaru, države iz koje bježe, te Bangladešu, države u koju
dolaze.
U protekla tri mjeseca iz Mjanmara je pobjeglo 620 tisuća
Rohindža, a ta će država biti domaćin papi Franji od 27. do 30.
studenoga, dok će ga Bangladeš ugostiti od 30. studenoga do 2.
prosinca.
Kao glasni branitelj potlačenih, Franjo je pod
pritiskom da stane uz Rohindže, no lokalni ga katolici
savjetuju na oprez kako bi se izbjegla moguća diplomatska kriza.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra’ad
al-Hussein tvrdi da su Rohindže žrtve “enciklopedijskog primjera
etničkog čišćenja”, a katolički čelnik u Bangladešu, kardinal
Patric D’Rozario, napade na njih nazvao je “prijetnjom za
čovječanstvo”.
No većina stanovnika u Mjanmaru to vidi drugačije.
Mjanmarska vojska za nasilje u zapadnoj saveznoj državi
Rakhine krivi muslimanske pobunjenike, a vlast i javnost
siromašne Rohindže, koji nemaju svoju matičnu državu, ne smatraju
mjanmarskim građanima nego
ilegalnim imigrantima iz Bangladeša.
Franjo je u videoporuci uoči posjeta naglasio da “jedva
čeka upoznati” stanovnike Mjanmara, no nije izrekao riječ
“Rohindže”. Poručio je da stiže na to područje kako bi ohrabrio
“svaki pokušaj izgradnje sklada i suradnje u službi općeg
dobra”.
Papa bi mogao biti izravniji kad stigne u posjet. U kolovozu je
osudio “progon naše braće Rohindža”, a prošle godine je bez
straha pokrenuo svađu s Turskom kad je masovna ubojstva Armenaca
u toj državi tijekom Prvog svjetskog rata bez okolišanja nazvao
“genocidom”.
Najviši predstavnik Katoličke Crkve u Mjanmaru, kardinal Charles
Bo, prošlog je tjedna za Vatikanski radio otkrio kako se
nada da će Papin posjet pomoći zaustaviti građanski rat između
etničkih skupina i vojske.
Franjo će se sastati i s utjecajnim budističkim redovnicima, te
s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i mjanmarskom čelnicom
Aung San Suu Kyi koja je meta kritika međunarodne zajednice jer
šuti o progonu Rohindža.
Mjanmar je do slobodnih izbora 2015. bio izolirana vojna
diktatura, a diplomatske odnose s Vatikanom uspostavio je tek u
svibnju. Od njegovih 51,8 milijuna stanovnika samo je oko 1,3
posto katolika, stoji u vatikanskim podacima.
Bangladeš je većinski muslimanska država koja se u proteklom
razdoblju brzo razvija, pa je broj siromašnih u državi prošle
godine pao ispod 25 posto, u odnosu na 2000. kad ih je bilo
gotovo 50 posto.
Prema vatikanskoj statistici iz 2015., u Bangladešu 375 tisuća
katolika među 158 milijuna ljudi stanovnika.
