Zdravstvo u Hrvatskoj u teškim je financijskim problemima. Nije to nikakva novost, no s obzirom na to da je dug sustava "prešišao" 8 milijardi kuna, te da su prihodi manji od potrošnje, svima je jasno da se nešto mora učiniti
U posljednje vrijeme spominju se tako i mnoge mjere – povećanje
cijena duhanskih proizvoda, veći porez na alkoholna pića i
određenu nezdravu hranu, pa i veća participacija i izdvajanje za
dopunsko osiguranje…
Na jednoj od posljednjih sjednica Vlade dodatna 1,1 milijarda
kuna odobrena je za zdravstvo. Novac je dobrodošao, no udruge
vezane uz zdravstvo naglašavaju da se tu ne radi ni o kakvom
saniraju zdravstva, nego samo o vraćanju duga koji u prethodnim
razdobljima nije bio uplaćivan. I dalje ostaje pitanje kako
sustav sanirati. Resorni ministar Milan Kujundžić u javnost je
kao probne balone puštao neke mjere. Kao najzvučnija ostala je
ona o poskupljenju cigareta. Njome se ne bi spasio sustav, no
mogla bi ubrizgati godišnje od 400 milijuna do milijarde kuna,
ovisno o visini poskupljenja. Predsjednik Udruge poslodavaca u
zdravstvu, Dražen Jurković, predlaže da se umjesto 32 posto
trošarina na duhan koje se uplaćuju u državni proračun od toga
odmah 3 kune ubrizgavaju u HZZO u 2018.godini…
“U drugoj godini bi cigarete poskupjele kunu, a u trećoj
dvije“, kaže Jurković.
Zdravstveni fond koji bi se punio iz cijene cigareta predlažu u
Koaliciji udruga u zdravstvu, no njihov je prijedlog da
poskupljenje kroz tri godine bude pet kuna. Nikako ne žele da ta
sredstva odu za vraćanje dugova, niti u HZZO, poručuje Ivica
Belina, predsjednik KUZ-a.
“Taj fond bi služio isključivo za zdravstvenu zaštitu
pacijenata, a ne za sanaciju dugova u zdravstvu“,
poručuje Belina.
Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata slaže se s
Belinom da se mora naći način da novac koji bi se dobio od
poskupljenja duhanskih proizvoda ide direktno za potrebe
liječenja…
“Tako da bi u tu svrhu kada bi se usmjerili novci bilo
omogućeno liječenje s puno kvalitetnijim lijekovima no što je to
sada“, smatra Karačić.
Mnogi su se digli na noge oko poskupljenja dopunskog osiguranja,
koje se spominje među mjerama poslodavaca u zdravstvu. Nikakva
poskupljenja participacije ili dopunskog zdravstvenog osiguranja
za Karačić ne bi dolazila u obzir…
“Tvrdimo da je to cijena koja je za sada prihvatljiva
svakom građaninu i ne bi se smjela mijenjati, mi ćemo napraviti
sve da se ona i zadrži.”
Jurković tvrdi da oni nisu predložili poskupljenje, odnosno da do
njega ne mora doći…
“200 do 250 milijuna kuna zdravstvenog novca ostaje kod
osiguravatelja, a namijenjen je zdravstvu. Nama je cilj ne,
podcrtavam ne, povisiti cijenu premije dopunskog osiguranja
za građane nego povisiti trošak privatnih osiguravatelja i
HZZO-a, dakle sustava doplata.”
Jasno je da su neke mjere svakako potrebne i uskoro će se morati
i donijeti ne želimo li rušenje sustava, no Belina poručuje da ni
stotinu mjera neće biti dovoljno ako se ne riješi sljedeće…
“Prije no što racionaliziramo sustav i vidimo gdje su te
točke nerazumnog trošenja nema smisla upucavati novi novac u
zdravstvo, jer mi ćemo ga opet znati potrošiti i biti u gubitku
sigurno.”
I dok ministar najavljuje skori završetak novom prijedloga Zakona
o zdravstvenoj zaštiti, kao i skoru javnu raspravu, građane
najviše zanima svakako hoće li uspjeti zadržati isti standard
zaštite kao i do sada, te hoće li nakon svega izbjeći
poskupljenja.
