Zastupnica Biljana Borzan, članica Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, pozvala je ministarstvo zdravstva da, po uzoru na neke druge zemlje EU, zabrani prodaju energetskih napitaka djeci
“Podaci o konzumaciji energetskih napitaka među djecom i
adolescentima su zabrinjavajući. Prema istraživanju Europske
agencije za sigurnost hrane (EFSA), pije ih 68 posto adolescenata
i 18 posto djece. Oni su žrtve reklamiranja koje ih uvjerava da
će od njih brže učiti i biti bolji u sportu, ali u stvarnosti
posljedice su pretilost, dijabetes i karijes. Pozivam ministra
zdravstva da zabrani marketing i prodaju ovih proizvoda djeci, a
po mogućnosti svim maloljetnicima“, izjavila je dr.
Borzan.
Borzan je prošle godine u Europskom parlamentu pokrenula
inicijativu koja je državama članicama EU dala odriješene ruke da
ograniče marketing energetskih pića, točnije reklamne tvrdnje da
poboljšavaju koncentraciju i performanse. Parlament je to
postigao vetom na prijedlog Europske komisije da se te
marketinške tvrdnje stave na popis dopuštenih.
“Sada je na državama članicama da odluče hoće li
zabranama štititi zdravlje djece, Litva i Latvija su to već
napravile. S obzirom na to da više od četvrtine djece naše
školske djece ima prekomjernu težinu i da smo po tome sedmi u
Europi, vrijeme je da i Hrvatska djeluje. Vjerujem da nema
političke stranke u Saboru koja bi bila protiv, vjerujem da nema
roditelja koji bi bio protiv“, smatra Borzan.
Svjesni negativnih konotacija koje povezuju djecu i njihove
proizvode, i udruženje proizvođača Energy Drinks Europe objavilo
je upute svojim članovima da reklamama ne ciljaju na djecu mlađu
od 12 godina te da ne plasiraju proizvode u i blizu škola.
Usprkos tome, ali i upozorenju na svakoj limenci da se napitak ne
preporučuje djeci i trudnicama, djeca i mladi su adolescenti su
glavni potrošači tih pića. Da reklame dolaze do njih, najbolje
pokazuje podatak da je skoro polovica ispitanih izjavila kako ih
piju jer im treba energije.
“Nemam ja ništa protiv toga da odrasli piju ta pića.
Moderan ritam života i rada je takav da ponekad dobro dođu. No,
kakvi su to fizički i psihički iscrpljeni desetogodišnjaci kojima
treba energetski napitak da ih “digne”? Radi se o klasičnom
ispiranju mozga reklamiranjem, i to djeci koja u toj dobi imaju i
viška energije. Država ima dužnost da ih od toga
zaštiti“, zaključuje hrvatska europarlamentarka.
Veza između djece i energetskih napitaka je problematična na više
razina. Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe
na ionako značajan problem pretilosti. Drugo je konzumiranje
kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta treba opsežnije
istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno
navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje
žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među
tinejdžerima.
Prosječna limenka energetskog napitka od 250 ml sadrži 27 grama
šećera i 80 miligrama kofeina, otprilike kao velika šalica turske
kave s četiri žličice šećera. Prema prije spomenutom istraživanju
EFSA-e, prosječna potrošnja kod adolescenata koji ih konzumiraju
je 2.1 litre napitka na mjesec, a svaki peti pije više od 7
litara mjesečno.
