"Podijelite energiju" moto je ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji se svake godine obilježava 29. rujna.
Prilika je to da se nešto više kaže o kardiovaskularnim
bolestima, koliko znamo o njima, koliko su opasne po život i što
sami možemo učiniti da se zaštitimo, odnosno očuvamo svoje zdravo
srce. Pitanja su to na koja smo odgovore potražili u razgovoru s
dr. Marinom Nekić Borčilo, kardiologinjom i specijalisticom
interne medicine u Specijalnoj bolnici za ortopediju u
Biogradu.
“Poznato je da se ovaj dan obilježava u 195 zemalja svijeta pod
pokroviteljstvom Svjetske kardiološke federacije i nacionalnih
kardioloških društava. Svjetska kardiološka federacija vodi
globalnu borbu protiv bolesti srca i krvnih žila, a glavni napori
su usmjereni na smanjenje mortaliteta od kardiovaskularnih
bolesti. Sve aktivnosti usmjerene su na promicanje zdravog načina
življenja, nastoji se naglasiti važnost prevencije bolesti srca i
moždanog udara jer su oni vodeći izvor smrti u svijetu. Podaci
govore da godišnje u svijetu umre 17,3 milijuna ljudi od
kardiovaskularnih bolesti, od karcinoma umre godišnje 7,4
milijuna ljudi, a od posljedica prometnih nesreća 1,27 milijuna
ljudi. Većina ljudi se boji umiranja od karcinoma ili u prometnim
nesrećama no najveći ubojica širom svijeta su kardiovaskularne
bolesti.
Tako primjerice u Europi umre godišnje 4,3 milijuna, a u
Hrvatskoj oko 27000 ljudi. Dok je u zemljama zapadne Europe
zahvaljujući radu na prevenciji stopa smrtnosti od srčano žilnih
bolesti u opadanju, a u zemljama Istočne Europe u porastu.
Hrvatska ima srednje visoku stopu smrtnosti koja ima trend
opadanja zadnjih godina i sada je nešto niža od 50%. Oko 80%
prijevremene smrti od kardiovaskularnih bolesti se može
spriječiti djelujući na otklanjanje glavnih čimbenika rizika kao
što su pušenje, nezdrava hrana, hipertenzija, dijabetes,
dislipemija i sl. Sve čimbenike rizika za kardiovaskularne
bolesti možemo podijeliti u dvije kategorije, one na koje se ne
može djelovati kao što su spol, dob, genetsko naslijeđe te one na
koje se može djelovati, a to su hipertenzija, šećerna bolest,
povišene vrijednosti masnoća u krvi, pretilost i nekretanje.
Rizični čimbenik za nastanak ove bolesti je povišen krvni tlak.
Borba protiv visokog tlaka je ujedno i borba protiv povećanog
unosa soli u organizam. Dozvoljena preporučena doza je 6 grama
dnevno odnosno jedna čajna žličica, a prosječan unos u Hrvatskoj
je 11 grama, što znači da svaka osoba u u našoj zemlji prosječno
pojede oko 5 kilograma soli na godinu. Stoga pratite vrijednost
šećera u krvi, krvnog tlaka i kolesterola te indeksa tjelesne
mase”, zaključila je dr. Nekić Borčilo.
Dok je preporuka pravilna prehrana, održavanje fizičke aktivnosti
te svakako prestanak pušenja.
Nahranite svoje srce, pokrenite svoje srce i volite svoje srce,
bez sumnje je najbolja preporuka.
Dodajmo još kako je obilježavanje ovog dana u Specijanoj bolnici
Biograd obilježeno Danom otvorenih vrata kardiološke ambulante,
gdje je medicinski tim na čelu s dr. Nekić Borčilo bio na usluzi
građanima. Svi koji su došli mogli su bez uputnice izvršiti
mjerenje krvnog tlaka, mjerenje GUK-a, izračunavanje indeksa
tjelesne mase BMI, te procjenu kardiovaskularnog rizika prema
tablicama europskog radiološkog društva, a također i dobiti
besplatne savjete liječnika.
