Višnja Ljubičić

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Zadru održala konferenciju “Život u dvije smjene: Pomirenje poslovnog i privatnog”

Marko Prpic/PIXSELL

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji sa Zadarskom županijom održala je konferenciju "Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog" u sklopu EU projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života".

Na jednodnevnim konferencijama koje se, osim u Zadru održavaju i
u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, raspravljalo o problemima s kojima
se žene susreću na tržištu rada, njihovoj opterećenosti u
privatnoj sferi zbog koje vrlo često trpi karijerni put žene te
potencijalnim preduvjetima za pomirenje profesionalnog i
obiteljskog života.

“Napredak društva u cjelini se zaista oslanja na bogatstvo
različitosti, a to uključuje i sudjelovanje žena, njihovog
potencijala, njihovog znanja i vještina na svim razinama.
Ustaljeni način percepcije rodnih uloga u privatnom i poslovnom
svijetu nije održiv, stoga ravnopravnija raspodjela obaveza
vezanih uz obitelj i posao postaje naša zajednička i primarna
odgovornost”, istaknula je Višnja Ljubičić,
pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te dodala kako je
najizrazitija neravnopravnost  spolova prisutna upravo u
podjeli poslova među partnerima i to u području poslova vezanih
za brigu i skrb o djeci i njihovom odgoju.

Na okruglom stolu Redistribucije obaveza u  poslovnom i
privatnom životu i preduvjeti za njihovo pomirenje
uz
pravobraniteljicu Višnju Ljubičić, govorile su Valerija
Barada
sa Sveučilišta u Zadru s Odjela za sociologiju i
Višnja Perin, rukovoditeljica Odjela za
profesionalno obrazovanje i usmjeravanje iz Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje.

“Sve se više treba govoriti o tri smjene, poslovno vrijeme
prelilo se u privatno, a privatno u poslovno, gotovo više i nema
granice, treća smjena podrazumijeva upravljanje i menadžeriranje
obiteljskim životom. Unatoč promjeni ekonomskih odnosa, u našem
su društvu i dalje prisutni tradicionalni kulturni obrasci koji
se tiču rodne podjele rada. Istraživanja o životu ruralnih žena
pokazuju da žene obavljaju sve kućanske poslove i vrlo često se
bave poljoprivredom koja kasnije podrazumijeva prodaju na
tržnicama, no unatoč tome ne smatraju da je to njihov ekonomski
doprinos nego da je to nešto što ulazi u obitelj”, naglasila je
doc. dr.sc. Valerija Barada.

Stanje na tržištu rada u Zadarskoj županiji prokomentirala je
dr.sc. Višnja Perin iz Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, “Stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji već je
godinama niža od hrvatskog prosjeka, ali nezaposlenost žena je
viša od nezaposlenosti muškaraca i taj omjer raste iz godine u
godinu. Žene imaju više obrazovne strukture nego muškarci, pa
ipak u proteklih nekoliko godina raste broj visokoobrazovanih
žena među nezaposlenim ženama.”

“Seminar Je li samozapošljavanje i poduzetništvo jedna od
prilika za usklađivanje poslovnog i privatnog
(prednosti/izazovi)?
bio je rezerviran za iskustva iz prakse
pri čemu su svoja iskustva izložili – Ante
Vukašina
,  pročelnik Upravnog odjela za
gospodarstvo Zadarske županije,  Elvira
Sterle
, potpredsjednica Gospodarskog vijeća HGK
Županijske komore Zadar, Slavica Miličić,
predsjednica Udruge Prospero i sama vlasnica OPG-a Sandra
Babac
. U praktičnom dijelu konferencije održana je
radionica Rodno osjetljive ekonomske politike i rodno
budžetiranje
Anamarije Tkalčec iz CESI i
Ana Marije Sikirić s Ekonomskog fakulteta u
Rijeci.

Nositeljica ovog multidisciplinarnog projekta je
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a partneri su HNK
Split, udruga Riječi/Prave/Predstave i MAMFORCE (Spona code).
Projekt je započeo 1. siječnja 2016. godine i završava s početkom
2018. godine. U tom se periodu  na inovativan način radilo s
učeničkom populacijom i koristilo kazališnu umjetnost kao alat
kojim se promovira važnost rodne ravnopravnosti i jednake
mogućnosti za djevojke i dječake. Projekt je financiran REC
(Rights, Equality and Citizenship) programom Europske komisije
koji se bavi ekonomskim osnaživanjem žena, a vrijednost projekta
je 440.000 EUR. 

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest