Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi bilo peto najveće u regiji, veće od većine nacionalnih gospodarstava, generirajući godišnju gospodarsku proizvodnju poput Alžira, Grčke i Maroka zajedno.
Duž 46.000 km obalne linije Sredozemno more je dom za otprilike
150 milijuna ljudi. Ono ima ključnu ulogu u gospodarstvu regije,
stoji u danas objavljenom izvješću “Oživljavanje gospodarstva
Sredozemnog mora: Akcije za održivu budućnost”, no temelji
morskih prirodnih dobara koji podupiru velik dio gospodarstva i
dobrobiti zajednica, drastično su narušeni.
Ovo WWF-ovo izvješće nastalo u suradnji s Boston Consulting
grupom (BCG), dosad je najdetaljniji pregled temeljnih prirodnih
dobara Sredozemnog mora. Ono otkriva ogromne mogućnosti koje
Sredozemno more donosi gospodarstvu regije te predlaže šest
strateških prioriteta za postizanje održive budućnosti
Sredozemlja.
Istraženi su doprinosi mora cijeloj regiji, a procjenjuje se da
je ukupna vrijednost temeljnih prirodnih dobara Sredozemlja
najmanje 5,6 trilijuna USD. Ova se vrijednost temelji na
resursima koji uključuju produktivne obale, ribarstvo i morske
cvijetnice. Godišnji procijenjeni gospodarstveni doprinos mora
iznosi najmanje 450 milijardi USD.
Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi
bilo peto najveće u regiji, veće od većine nacionalnih
gospodarstava, generirajući godišnju gospodarsku proizvodnju
poput Alžira, Grčke i Maroka zajedno.
Međutim, izvješće otkriva da su mnogi temeljni prirodni resursi
Sredozemnog mora u padu zbog neodrživog korištenja, dok je
uporaba tih istih dobara u porastu. Izvješće se usredotočuje na
sektor ribarstva i brzo rastući turizam te ukazuje da se zdravlje
Sredozemnog mora nalazi na prekretnici.
“Ova analiza dodaje značajnu težinu tome da ciljevi
zaštite prirode postanu još veći prioriteti za ključne ljude koji
‘brinu’ o sudbini Sredozemlja. U prošlosti smo vidjeli dobre
primjere, ali ovo izvješće ukazuje da nam ponestaje vremena. Ako
želimo zdravu i prosperitetnu budućnost za Sredozemlje, moramo
reagirati hitnije i konkretnije,” istaknuo je Mosor
Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF Adriji.
Povjerenik europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo
Karmenu Vella, koji je pridonio predgovoru izvještaja ističe:
“Sada možemo bez sumnje vidjeti razmjere koliko su se narodi
Sredozemlja oslanjali na more. Nema sumnje da je more dugo
vremena donosio hranu, život i gospodarstvene aktivnosti u
regiju. S obzirom na neke zabrinjavajuće trendove vezane za
status ekosustava koji omogućuju ove pogodnosti, postavlja se
pitanje: koliko će dugo ove pogodnosti trajati?”.
“Zahvaljujući ovoj analizi nitko ne može sumnjati u
važnost pažljivog upravljanja morskim resursima koji podupiru
toliko Sredozemnih gospodarstva. Razborit gospodarski pristup
mogao bi potaknuti snažne napore očuvanja prirode diljem regije i
njenih prirodnih dobara. U suprotnom bi se gospodarski temelji
regije mogli ozbiljno ugroziti,” rekao je Nicolas
Kachaner, direktor BCG-a.
Brojne se riblje populacije, obalna područja i oceanski
ekosustavi poput koraljnih grebena nalaze pod ogromnim pritiskom
diljem svijeta, pa i u Sredozemlju. U trenutku gdje je velik
fokus usmjeren k oceanima, čelnici na Sredozemlju i šire trebali
bi se obvezati na postizanje ciljeva održivog razvoja UN-a i
globalnog klimatskog sporazuma iz 2015.
