U velikom nevremenu koje je danas zahvatilo Zadar u samo dva sata, od 8 do 10 ujutro, u tom je gradu palo oko 190 litara kiše po metru četvornom što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara.
“Uzrok tolikim oborinama je veliki oblak cumulonimbus
koji se ‘zalijepio’ za Velebit, a budući da nema vjetra, oblak je
statičan, pun je vlage i iz njega lijeva kiša. Trenutačno je
taj oblak kao mala nuklearna elektrana”, rekao je jutros
za Hinu voditelj Meteorološke postaje DHMZ-a u Zadru Anđelko
Vidović.
Također, kaže kako je u Zadru najviše kiše palo 10.
rujna 1986. i to 352 litre po metru četvornom, a Duško
Kraljev iz DHMZ-a je rekao kako će se taj rekord danas
vjerojatno srušiti.
Na pitanje što se događa s vremenom odgovor je dao Mirko
Orlić, klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Zagrebu, prenosi net.hr.
“Unutar nekoliko sati u Zadru je pala preko 200 mm
kiše, što je četvrtina godišnje količine oborine. To je
ogromna količina kiše koja se teško izlijeva u more. Postoji još
jedan efekt, a to je jako jugo na Jadranu. Razina mora je
nešto viša nego što je inače i onda možda imamo nekakvo
kombinirano djelovanje – puno oborine, povišena razina mora i
otežana odvodnja”, rekao je Orlić
u HRT-ovoj emisiji Hrvatska uživo.
“Tražio sam podatke od DHMZ-a. Ovo ljeto je bilo
ekstremno toplo i izuzetno sušno. Kad se sjetimo ljeta
imali smo duge toplinske valove i sušno
razdoblje. Što se sada dogodilo? Upravo ono što
svi udžbenici klimatologije kažu: sa globalnim zatopljenjem
idu upravo te stvari koje smo doživjeli zadnjih par
mjeseci – vrlo visoke temperature, duga sušna razdoblja i
intenzivna kišna razdoblja”, rekao je Orlić.
“Kad govorimo o budućnosti ne govorimo o prognozi, nego o
projekcijama. Projekcije ovise o tome kolika će biti
emisija stakleničkih plinova u budućnosti. To ovisi o
političarima – kad se neki potrudi, onda ima manje emisije
stakleničkih plinova, a kad ne – onda
više”, objasnio je Orlić.
