Kao da je sam Lucifer zamislio dalmatinsko ljeto dvije tisuće i sedamnaeste: ne samo da su izgorjele i još gore tisuće hektara borovih šuma, makije i poljoprivrednih površina, nego je na nas udarilo još jedno prokletstvo – suša kakva se nije zabilježila otkad se zapisuju padaline!
Već je proljeće počelo s upozorenjem, palo je 60 posto manje kiše
od prosjeka, a nastavilo se lipnjem, srpnjem i kolovozom u kojima
je – posebno u srednjoj i južnoj Dalmaciji i na otocima – palo
tek smiješnih nekoliko litara po kvadratu, a ovoga mjeseca niti
kapi, piše Slobodna Dalmacija.
Ne treba više ništa opisivati, dovoljno je prenijeti statistiku
dr. Višnje Vučetić, voditeljice Službe za agrometeorologiju
Državnog hidrometeorološkog zavoda za splitsko područje:
– U lipnju i srpnju izmjereno je svega 7,4 posto padalina od
prosjeka za te mjesece koji iznosi 70 milimetara, dakle samo 5,2
milimetra. U kolovozu je prosjek 36,8 milimetara, a nije pala
niti kap kiše dosad. Zadnja kiša zabilježena je 25. svibnja, kad
je palo 17 milimetara.
Stanje je još gore na pojedinim područjima u Zagori i na otocima.
U prvih deset dana osmog mjeseca zabilježena je srednja
temperatura od 32 stupnja Celzijeva, što znači da su i noći bile
iznimno tople. I tlo je pregrijano, na dubini od dva centimetra
zabilježena je maksimalna temperatura od 48, 49 stupnjeva –
iznosi dr. Vučetić, dodajući da je ovakvo stanje na biljke
djelovalo katastrofalno:
– Zbog visokih temperatura zraka lišće je pregrijano i potrebno
je zasjenjivanje biljaka, posebno povrtlarskih kultura, te
prskanje lišća vodom u noćnim satima. Doista je i najotpornijim
biljkama nevjerojatan napor opstati toliko vremena bez vode na
ekstremnim temperaturama zraka i tla – pojašnjava dr.
Vučetić.
A iz DHMZ-a još jedan podatak vezan uz splitsko područje: od
prvog dana lipnja ove godine je zabilježena najmanja količina
oborina od 1948. godine, od kada postoje mjerenja na marjanskoj
postaji (7,6 litara po kvadratnom metru), a prije toga je
najmanja izmjerena količina bila 9,53 litre, i to 1950.
godine.
Dr. Vučetić navodi da se mediteranski dio Hrvatske mora
priviknuti na očite klimatske promjene koje obilježavaju
ekstremi, a upravo ove godine vidjeli smo ih u najgorem izdanju –
iznadprosječne hladnoće i vrućine praćene dugim sušnim
razdobljima.
