Fra Bonaventura Duda, jedan od najuglednijih franjevaca na hrvatskom jezičnom području koji je uz svećenički rad postao poznat i kao teolog, bibličar, profesor-emeritus Sveučilišta u Zagrebu, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik, kateheta, pedagog, skladatelj te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umro je u četvrtak u franjevačkom samostanu u Varaždinu.
Duda je preminuo u 94. godini života, 76. redovništva i 68.
svećeništva, prenosi Informativna katolička agencija (IKA).
Fra Bonaventura Duda rođen je 14. siječnja 1924. u Rijeci. Rano
djetinjstvo proveo je u selu Krasu na otoku Krku gdje je s pet i
pol godina krenuo u pučku školu, a nakon toga školovanje
nastavlja na Sušaku u građanskoj školi te u Varaždinu na
Franjevačkoj gimnaziji. Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu
(KBF) u Zagrebu diplomirao je 1950. a 15. siječnja iste godine na
Trsatu je slavio mladu misu.
Od 1946. objavio je mnoštvo znanstvenih, stručnih i kulturnih
priloga te više od 40 knjiga.
Njegov životni put 1954. nastavlja se u Rimu gdje je na
Franjevačkom sveučilištu “Antonianum” postigao doktorat
disertacijom o dubrovačkom dominikancu Ivanu Stojkoviću,
ekleziologu iz XV. stoljeća. Nakon toga na Papinskom biblijskom
institutu položio je biblijski licencijat. U Zagreb se vratio
1957. i ujesen postao asistentom na KBF-u. Predavao je i na
različitim institutima, a uz profesorski i nastavni rad, često je
sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i objavljivao radove
u stručnim časopisima i znanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1.
listopada 1993., a 9. studenoga 2001. izabran je za profesora
emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je glavni urednik Zagrebačke Biblije, kapitalnog prijevoda
Svetog pisma iz 1968., iznimnoga zagrebačkoga i hrvatskoga
biblijskog pothvata, zajedno s ostalim vrhunskim zagrebačkim i
hrvatskim književnicima i jezikoslovcima, teolozima i
prevoditeljima (tiskane u 400.000 primjeraka) što je utjecalo i
na tiskanje desetak svezaka Hrvatskoga lekcionara (1973.-1991.).
Kao autor sadržajnog projekta i član uredništva s Jurom
Kaštelanom sudjeluje u ostvarenju Zagrebačke Biblije 1968. u
izdanju Stvarnosti koju je poslije otkupila Kršćanska sadašnjost,
a sa fra Zorislavom Lajošem (+1972.), prvotnim inicijatorom,
ujesen 1962. sudjeluje u pokretanju Glasa Koncila.
U punom jeku pokoncilske obnove liturgije tadašnja Biskupska
konferencija Jugoslavije povjerava fra Bonaventuri Dudi izradu
biblijskog djela Hrvatskog lekcionara u deset svezaka. Taj posao
izveo je u najužoj suradnji s fra Jerkom Fućakom (+1992.). Za
potrebe lekcionara nanovo su preveli Novi zavjet u izdanju
Kršćanske sadašnjosti te izvršili lekcionarsku redakciju Psaltira
Zagrebačke Biblije. I danas čitamo u bogoslužju tekstove koje su
oni priredili. Obojica su sudjelovala u prijevodu Rimskog misala
i Časoslova. Fra Bonaventura je sam preveo osamdesetak novih
časoslovnih himana. Kasnije su se obojica zauzela i za prijevod
Ekumenskoga Novog zavjeta (Zagreb, 1972.) te za ostvarenje tzv.
Jeruzalemske Biblije (1994.).
Bio je neumoran pastoralni djelatnik, kao propovjednik, pisac,
publicist i voditelj duhovnih vježbi. Fra Bonaventura Duda je
među prvim svećenicima koji se pojavio na televizijskom ekranu.
Uz sav svoj rad fra Bonaventura Duda bio je izvrstan voditelj
dvaju crkvenih procesa za beatifikaciju slugu Božjih, najprije za
provincijalnog ministra fra Vendelina Vošnjaka. Posljednjih
godina intenzivno je pripremao materijale za kauzu sluge Božjega
fra Alekse Benigara, pišući izvješća o njegovoj svetosti.
Benigar je osobito zaslužan kao prvi, dosada nenadmašeni, biograf
Alojzija Stepinca. Osim toga surađivao je i na procesu bl.
Alojzija Stepinca, o. Ante Antića i postavio temelje procesu
sestre Marice Stanković.
Znanje fra Bonaventure Dude bilo je enciklopedijsko, a zanimanje
za biblijske i teološke teme svestrano. Bio je djelatnik na
širokom polju otkrivanja same Crkve i njene poruke u koncilskom i
pokoncilskom vremenu. Posve je bio predan poslanju Crkve i nije
birao zadatke po svojim sklonostima nego po njihovoj važnosti.
Osjetljiv je za ‘znakove vremena’ i spreman na koncilijantnu
suradnju sa svima kojima je na srcu dobro ljudi.
Dobitnik je niza domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Vrijeme
ukopa fra Bonaventure Dude bit će naknadno objavljeno, prenosi
IKA.
