Nakon Slovaka, Mađara i Čeha i Slovenci su usporedili kvalitetu proizvoda iz svojih dućana s onima u zapadnoeuropskim državama i zaključili - situacija je bolja, ali nije savršena. Udruga potrošača Slovenije s Upravom za sigurnost hrane i Institutom za prehranu objavila je da u 10 od 32 proizvoda postoji razlika u kvaliteti.
Među njima su i poznati brendovi poput Coca-Cole, čokolade Milka
i paštete Rio Mare. Za komentar slovenske analize upitali smo
Biljanu Borzan, hrvatsku eurozastupnicu koja slično istraživanje
provodi kod nas
‘Situacija je bolja u odnosu na podatke u Češkoj, Mađarskoj i
Slovačkoj, ali nije savršena’, komentirao je slovenski ministar
poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Dejan Židan.
Slovenci smatraju kako povećani rizik vreba među trgovačkim
robnim markama te da će se u narednim mjesecima posvetiti tom
problemu jer je to ‘novootkriveni rizik’, pišu tamošnji
mediji.
Analiza slovenskih i austrijskih proizvoda
Analizirani su proizvodi iz Slovenije i isti takvi kupljeni u
susjednoj im Austriji. Razlike su pronađene u trećini njih, a kao
najveći problem Breda Kutin, predsjednik slovenske Udruge
potrošača, smatra aditive ili zamjene soje za meso, stvari koje
su dopuštene sukladno propisima.
‘Slovenska studija o kvaliteti je po mojim informacijama već
poslana u Europsku komisiju. Slovenci su pronašli male razlike te
ih opravdali razlikom u cijeni i deklaraciji. Zaključak je da na
deklaraciji piše da je sladilo umjetno ili da ima više aditiva te
da bi potrošači trebali biti informiraniji. No, realno, kako će
prosječni kupac u trgovini znati da negdje na Zapadu postoji
bolji proizvod gledanjem u deklaraciju pred sobom? Ne može se
staviti tolika odgovornost na potrošača koji bi trebao biti
upoznat sa sastavom svih proizvoda pa da onda po deklaraciji zna
da, eto, kupuje nešto što nije isto, premda je marketing
identičan i u Sloveniji i u Austriji’, komentira za tportal
slovensku analizu Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom
parlamentu, koja je s Hrvatskom agencijom za hranu pokrenula isto
istraživanje u Hrvatskoj, ali prvo u Europi, te su se pod
mikroskopom pored prehrambenih proizvoda našli deterdženti, kao i
higijenske potrepštine.
Rezultati hrvatske analize početkom rujna
Šoping je potkraj travnja obavljen u njemačkom Münchenu, a potom
su stavljeni potpisi na ugovor o uzorkovanju i analizi proizvoda
kojom će se utvrditi postoje li razlike u kvaliteti naizgled
istih proizvoda u hrvatskim i njemačkim trgovinama. U anketi se
naime 800 hrvatskih građana izjasnilo o tome koje proizvode žele
testirati. Utvrđena je lista od 23 prehrambena proizvoda, a pet
je iz kategorije za pranje i čišćenje te osobne higijene.
‘Moja je studija u završnoj fazi. Grupa stručnjaka analizira
rezultate različitih ispitivanja i donosi finalne zaključke.
Rezultati će biti poznati javnosti početkom rujna’, kazala je
Borzan, dodajući da iznimno važnima smatra razgovore o ovom
problemu jer ‘pritisak javnosti može imati ključan utjecaj na
proizvođače i zakonodavce’.
‘Češki predstavnik je izvijestio kako je primjerice Pepsi počeo
koristiti prirodna sladila pod pritiskom javnosti. Komisija treba
razmisliti i o uspostavi web stranice na kojoj bi bili
objavljivani rezultati istraživanja te dojmovi građana! Moramo se
pobrinuti za to da EU radi za ljude, to bi trebao biti naš prvi
interes’, poručili su već nešto ranije iz ureda ove
europarlamentarke.
