Svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj počela je u četvrtak prijepodne u šumi Brezovica kod Siska u znak sjećanja na osnivanje prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. lipnja 1941. godine.
Svečanost, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i
antifašista (SABA) RH, Grada Siska i Sisačko-moslavačke
županije, počela je polaganjem cvijeća brojnih
izaslanstava, među kojima su izaslanstvo SABA RH, Grada Siska i
županije Sisačko-moslavačke, izaslanika predsjednice Republike,
istarskog župana Valtera Flege, izaslanika predsjednika Hrvatskog
sabora Jasena Mesića, izaslanika predsjednika Vlade,
ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, te drugih.
Svečanosti su nazočni brojni dužnosnici te stranački
predstavnici, između ostalih, i predsjednik SDP-a Davor
Bernardić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik
Ruske federacije Anvar Azimov.
Predsjednik SABA RH Franjo Habulin čestitao je
okupljenima Dan antifašističke borbe i kazao kako je
osnivanje sisačkog partizanskog odreda događaj koji se voljom
vlasti u današnjoj Republici Hrvatskoj slavi kao Dan
antifašističke borbe, čime se odaje poštovanje koje borci
sisačkog odreda zaslužuju.
No, povijesna je istina da je on bio lokalnog karaktera i kako je
tek bio nagovještaj onoga što će doći, a to je ustanak protiv
okupacije i svih koji su okupatorima služili, čiji je početak bio
u Srbu, 27. srpnja 1941., ustvrdio je. Pri tome, najmanje je
važno koliko je bilo Hrvata u sisačkom odredu a koliko je Srba
sudjelovalo u akcijama u Srbu, kazao je Habulin.
Važno je, dodao je, da je to bio ustanak protiv okupatora i
domaćih pomagača, što je Hrvatsku kao dio Jugoslavije stavilo na
stranu pobjednika Drugog svjetskog rata. Habulin
je napomenuo da je to dobro poznato, ali da ‘naši mladi
o tome većinom nemaju pojma te da se laži o antifašizmu sustavno
šire kroz obrazovanje i dobar dio medija’.
Dodao je kako je suvremena Europa utemeljena na antifašizmu,
dok, kaže Habulin, u hrvatskoj javnosti dolazi do obnove
fašizma odnosno ustaštva, iako je, kako je rekao, većina
Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su živjeli u
Hrvatskoj, te sve ono što je bilo dobro i plemenito u Hrvatskoj,
bilo aktivno na strani ustanka. Nemali broj onih koji su 10.
travnja 1941. podržali stvaranje Nezavisne Države Hrvatske,
prihvatili su antifašizam iako ih nitko na to nije prisiljavao
osim vlastite savjesti, kad su se suočili s progonima Srba,
Židova i drugih, samo zato što su to što to jesu, dodao je.
Napomenuo je da je i veliki broj svećenika podržao antifašizam
jer su u najtežim trenucima hrvatske povijesti znali gdje je
mjesto crkve u Hrvatskoj, što se danas, kaže Habulin, ‘uporno
prešućuje i govori kako su partizani pobili ne znam koliko
svećenika a da se ne spominje kako su ti svećenici i blisko
surađivali s ustaškim vlastima u borbi protiv partizana’.
Program je nastavljen obraćanjem okupljenima sisačke
gradonačelnice Ikić Baniček, izaslanika predsjednice države
istarskog župana Flege, te prigodnim glazbenim programom.
