Predsjednica Grabar-Kitarović počela je izlaganje navodeći pozitivne pokazatelje ističući kako se krećemo u dobrom smjeru, ali još imamo izazov pred nama
Na otvorenju 12. međunarodnoga znanstvenog skupa “Izazovi
Europe”, koji je u srijedu počeo u Bolu na
Braču, predsjednica Republike Hrvatske i pokroviteljica tog
skupa Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je
da se Vlada u provedbi reformi “kreće u
dobrom smjeru, no pitanje je je li taj rast dovoljan i
održiv”, a loše demografske trendove ocijenila je kao glavni
problem s tim u vezi.
Predsjednica Grabar-Kitarović počela
je izlaganje navodeći pozitivne
pokazatelje, rast zaposlenosti, stope rasta turizma,
deficit na najnižoj razini unatrag više godina, pad javnog
duga, povećavanje kapitalnih investicija itd.
“Krećemo se u dobrom smjeru, no pitanje je li taj rast
dovoljan i održiv, je li dovoljan i dovoljno brz”, rekla je,
dodajući kako time dolazimo do izazova hrvatskoga gospodarstva
koji priječe brži i veći rast.
“Usredotočit ću se na dva: jedan je vezan za nedostatak tržišnog
natjecanja i na nepovoljnu strukturu hrvatskoga gospodarstva, a
drugi je vezan za depopulacijske trendove koji su prisutni
desetljećima i koji će stvarati nove probleme. Izazovi koji se
odnose na strukturu našega gospodarstva i demografski trendovi
međusobno su povezani te trebaju biti promatrani u cjelini”,
istaknula je.
Pritom je ocijenila kako je struktura hrvatskoga gospodarstva
“previše koncentrirana na domaće tržište” pa je tako
izvoz činio samo 26 posto ukupnoga BDP-a u 2016. godini, što
je znatno manje u usporedbi s drugim zemljama članicama
EU-a. Turizam čini gotovo 20 posto ukupnoga BDP-a, što je,
kako je rekla, “osjetno više” u usporedbi s drugim članicama
EU-a, a ti podatci govore o nedostatcima hrvatskoga
gospodarstva i ilustriraju kako se stvara korist u nekim
dijelovima Hrvatske i “odvlači pažnja od drugih regija i
drugih industrija”.
“Neki dijelovi Hrvatske rastu dok se drugi suočavaju s
demografskim padom i daljnjim ekonomskim slabljenjem”, rekla je
hrvatska predsjednica, ističući kako ne postoji visokorazvijena
ekonomija s turizmom kao glavnom industrijskom granom te da
trebamo “težiti udvostručavanju prihoda generiranih iz turizma,
ali smanjiti za pola njegov udio u BDP-u” tako što će se
razvijati i druge industrijske grane.
Po njezinim riječima, nije moguće izmijeniti
strukturu gospodarstva bez rješavanja demografskih
teškoća s kojima se Hrvatska suočava. Podsjetila je na
studiju MMF-a iz 2016. “Egzodus iz istočne Europe” po kojoj
je Hrvatska od 1993. do 2013. godine “izgubila 15 posto
rasta BDP-a zbog emigracije visokoobrazovanih stručnjaka,
što je rezultiralo manjim stopama rasta ili čak padom”.
“Ovo je jasan znak kako će se odraziti na naše gospodarstvo
najnoviji val emigracije koji je počeo nakon ulaska Hrvatske u
EU. To bi moglo poništiti ne samo naše trenutne pozitivne
trendove u gospodarstvu, nego i veliki dio našeg potencijala za
budući rast i razvoj”, istaknula je. Po njezinim riječima,
da bismo to izbjegli, trebamo pojednostavniti način poslovanja,
osobito u strateški bitnim industrijama, te popularizirati
programe koji se odnose na “poslovne aktivnosti STEM
(informatičke industrije) i R&D (istraživanje i inovacije)” i
poboljšati obrazovni sustav.
Na 12. međunarodnoj konferenciji “Izazovi Europe” okupilo
se, po podatcima organizatora sa splitskoga Ekonomskog
fakulteta, više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.
Predsjednica je istaknula kako je konferencija iznimno
važna za Hrvatsku te se nada kako će se na njoj moći čuti i
rješenja za prevladavanje gospodarskih izazova s kojima
se zemlja suočava. “Veselim se čuti o modelima državne
kontrole ili menadžmentu dominantnih kompanija jer upravo u ovom
trenutku suočavamo se s problemom unutar naše najdominantnije
kompanije (Agrokor) koja utječe na veliki dio našega
gospodarstva. Nadam se da ćemo tijekom konferencije imati
priliku čuti o modelu za pretvaranje ove kompanije iz ‘kriznog’ u
pogon našega gospodarstva”, istaknula je.
Prvog dana konferencije predsjednica Grabar
-Kitarović sastala se pojedinačno i skupno sa
sudionicima znanstvenog skupa.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko
Baričević istaknuo je u govoru da trenutačno ne možemo znati
kakva je budućnost Europe.
“U posljednje dvije godine dobili smo nove izazove, imamo
političku krizu, Brexit, eurozonu i terorističke napade. Ti
izazovi nisu da nas zaustave, nego da nas ojačaju”, poručio je
Baričević. Kad je riječ o Hrvatskoj, potrebne su
strukturalne reforme radi jačanja kompetitivnosti, rekao je i
pozvao hrvatsku predsjednicu da im se pridruži “u tom
cilju”.
Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rekao je kako
je ova godina godina inovativnosti u Europi te da je jedan od
strateških ciljeva hrvatske Vlade razvijati inovativna rješenja.
“Inovacija je snažna onda kada raste u suradnji s drugima”,
poručio je Barišić.
Među sudionicima 12. međunarodne konferencije “Izazovi
Europe”, koja će trajati tri dana, je i dobitnik Nobelove nagrade
za ekonomiju 2014. godine Jean Tirolea.
