Peticijom "Stop plagiranju u Hrvatskoj" te zahtjevom Hrvatskom saboru i Vladi želimo da se u Hrvatskoj uvede nulta stopa tolerancija na plagiranje i uspostavi pošten i odgovoran odnos prema radu,a posebice u akademskoj zajednici, upozorili su u ponedjeljak inicijatori peticije na konferenciji za novinare.
Od Vlade i Sabora zatražili su da se u Etički kodeks Sabora, kao
i u već postojeći Etički kodeks državnih službenika, unesu
odredbe prema kojima plagiranje koje su počinili javni
dužnosnici, a koje su utvrdila nadležna tijela predstavlja tešku
povredu etičnosti.
Plagiranje je nespojivo s obnašanjem javne dužnosti, poručila je
jedna od inicijatorica peticije docentica i znanstvenica sa
zagrebačkog Sveučilišta Vesnica Garašić. Naglasila je kako je
plagijat najveći problem akademske zajednice te upozorila kako
nema instrumenata za pravovremeno prepoznavanje plagijata i
propisanih sankcija za plagiranje, a da etički procesi traju i do
tri godine.
Problemi se posebno intenziviraju kada je riječ o
visokopoziconiranoj osobi, rekla je Garašić koja je više od sedam
godina bila članica etičkog savjeta zagrebačkog Sveučilišta.
Napomenula je kako postoje programi koji otkrivaju tzv. “copy
-paste” plagiranje, no da je puno teže dokazati “krađu ideja”.
Profesor i znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu Ivan
Đikić istaknuo je kako problem plagiranja pogađa cijelo društvo i
kako nije samo problem Hrvatske. Upozorio je kao Hrvatska ima
najveći postotak plagiranja kod javnih dužnosnika te kako
je tolerancija i relativizacija te pojave velik problem za
Hrvatsku i naglasio kako je to nespojivo s obnašanjem javne
funkcije.
Također je upozorio na zabrinjavajuće velik odljev mladih ljudi
iz Hrvatske, među kojima 16.000 djece. Ustvrdio je kako Hrvatska
ide u ponor te da se s time moramo suočiti i da je to nešto ispod
čega ne smijemo ići.
Napomenuo je kako u EU postoje neovisni odbori u kojima su
moralni i časni ljudi s integritetom koji imaju ulogu sačuvati
časnost obrazovnog sustava, rade na temelju činjenica neovisno i
bez pritiska.
Osvrnuo se i na slučaj aktualnog ministra znanosti i obrazovanja
Pave Barišića rekavši kako zagrebačko Sveučilište o tome slučaju
nikad nije raspravljalo što je potvrdio i bivši rektor Aleksa
Bjeliš te da Barišić nikada nije ni bio zaposlenik zagrebačkog
Sveučilišta. Na splitskom sveučilištu zahtjev je odbačen kao
neosnovan, rekao je Đikić dodavši kako je politika ušla u sve
pore društva pa tako i u znanosti i da se protiv toga treba
boriti.
Upitan hoće li promijeniti odluku da znanstvenu karijeru nastavi
izvan Hrvatske, odgovorio je kako je njegova odluka o napuštanju
splitskog Sveučilišta reakcija na objede i neistine na njegov
račun pri čemu je spomenuo rektora tog sveučilišta od kojeg
očekuje ispriku. Takva odluka bila je motivirana i istupom
premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da je (Đikić) slao
mailove oporbi i instruirao je, što je također neistina, i da je
odbio povući tu svoju tvrdnju.
Napose premijerovu tvrdnju da (Đikić) može ići i raditi gdje
hoće, odnosno da ne mora raditi u Hrvatskoj, Đikić smatra
katastrofalnom i dodaje kako to može javno reći, jer je neovisan.
Izrazio je nadu da će premijer Plenković uvesti europske
standarde i nultu toleranciju na plagiranje, iako je stao iza
Barišića, koji je, kako je rekao, dokazani plagijator i učinio je
niz nečasnih radnji.
Napomenuo je kako još nije dobio odgovor na svoju ostavku te da
je i dalje spreman djelovati u Hrvatskoj, ali ne u okviru
splitskog Sveučilišta .
Jedan od inicijatora peticije profesor s PMF-a Damir Bakić
naglasio je kako s plagiranjem ne smije biti kompromisa i
relativizacije usporedivši ga u jednom dijelu, s krivotvorenjem
novčanica, i založio se za apsolutnu nultu toleranciju na takvu
pojavnost.
Plagiranje u znanosti je apsolutno suprotno temeljnom postulatu –
čestitosti. To treba biti suštinska poruka budućim naraštajima da
je etička dimenzija iznad svih imuniteta i formalnih mehanizama,
poručio je Bakić.
Peticiju su pokrenuli profesori, znanstvenici, učitelji,
liječnici i studenti u trenutku u kojem je, kako navode, hrvatsko
društvo obilježeno prevelikom tolerancijom na plagijate, te preko
svake mjere naraslim aferama povezanih s plagijatima koje su
počinile osobe na visokim javnim funkcijama u Hrvatskoj.
Peticiju je do sada potpisalo 11.400 građana sa zahtjevom da
Vlada i Sabor podrže politiku nulte tolerancije na plagiranje te
da se osobito strogo sankcioniraju svi slučajevi plagiranja koje
su počinile osobe na javnim funkcijama.
