
Plastične vrećice jedan su od najvećih neprijatelja okoliša, a prosječan Hrvat ih godišnje potroši preko 150
Iako se mogu reciklirati, problem čini njihovo neodgovorno
jednokratno korištenje, nakon čega ih mnogi jednostavno odlože u
okoliš. Zbog toga Hrvatska donosi novi pravilnik o ograničavanju
uporabe plastičnih vrećica.
Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži koji se mijenja, prenosi
odredbe Direktive EU koja se odnosi na potrošnju plastičnih
vrećica. To podrazumijeva naplatu vrećica koje su podijeljene na
lagane i vrlo lagane, kazala je načelnica Sektora za održivo
gospodarenje otpadom pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode,
Sanja Radović Josić.
“Da to bude jasnije, vrlo lagane plastične vrećice koje mogu
biti izuzete iz te obavezne naplate su one koje u trgovini
skidamo s rolice kad kupujemo voće i povrće. Dakle, to su te
vrećice koje služe za higijensku zaštitu proizvoda. Sve ostale
vrećice spadaju pod obavezu naplate.”Ovo nije novost, jer je
prije nekoliko godina uvedena naplata plastičnih vrećica.
Pokazalo se, tvrdi Josić, da je uslijed naplate smanjena
potrošnja vrećica za čak 60 posto. Novina je da će sad to
morati raditi svi. “Što pokazuje da je mjera dobra, jer svaki
put kad građanin mora za nešto platiti, naravno da će
razmisliti hoće li to kupiti ili ne. Ono što je još važnije od
same naplate je edukacija i informiranje građana. Dakle, ono
što uvijek kažemo: ‘sama plastična vrećica nije loša, ona se
može reciklirati. Međutim, ona postaje loša neodgovornim
ponašanjem, kad je bilo tko od nas baci u okoliš i ona naravno
u tom trenutku predstavlja onečišćenje okoliša i stvara
probleme.” A probleme stvaramo životinjskom svijetu, posebno
onom morskom. Da ne bude zabune, hranidbeni lanac opet završava
na nama ljudima.
Stoga i Prijatelji životinja pozdravljaju prijedlog izmjene
Pravilnika o ambalaži, kazala je ispred ove udruge Antonija
Magaš. “Zbog toga što ih one jako lako zamjenjuju za hranu.
Znači, one ih progutaju i to ne mogu probaviti i zbog toga
umiru, a druga problematika je kod malih životinja, koje se
mogu u njih zapetljati i ugušiti.”Uvođenje naplate plastičnih
vrećica dobar je prvi korak, kaže Magaš i dodaje kako je
primjer Irske pokazao da se tada njihova potrošnja smanjila za
čak 10 puta. Kao alternativu preporuča korištenje platnenih
torbi ili debljih plastičnih vrećica koje se mogu iskoristiti
više puta. Doduše, problem nije uvijek samo u neodgovornim
pojedincima. Ponekad su to i skupljači otpada, koji brižno
razdvojeni otpad ekološki osviještenih građana jednostavno
utrpaju u isti kamion i istovare na istu hrpu.
Iz ministarstva stoga građane upozoravaju da obavezno
reagiraju, evo i kako. “Naravno, uvijek se može obratiti
Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, ali prije svega bi
se trebali obratiti svojoj općini, gradu i komunalnoj tvrtku
koja to radi, odnosno komunalnom redarstvu na svom području.
Ukoliko izlazi Ministarstvo zaštite okoliša putem inspekcije
zaštite okoliša, ipak će to biti puno rjeđe. Znači komunalna
redarstva su ta koja bi trebala kontrolirati,” kaže Sanja
Radović Josić.



