Mora se shvatiti da je pitanje opstanka države i temelj nacionalne sigurnosti te odlučiti koje se stavke moraju ukloniti iz proračuna, a njihova sredstva preusmjeriti na rješavanje ove problematike, poručio je istaknuti hrvatski demograf Stjepan Šterc
Ukoliko se nastave postojeći trendovi izumiranja i iseljavanja
stanovništva, Hrvatska bi za deset godina mogla pasti na tri
milijuna stanovnika, a u idućih pet do deset godina mogli bi se
urušiti mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav te sustav
radne snage, što su temelji svake države, upozorio je u četvrtak
u Osijeku hrvatski demograf Stjepan Šterc.
Na okruglom stolu “Buđenje ili svi u Dublin”, u organizaciji
Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” i Institut za
europske i globalizacijske studije (IEGS), Šterc je ocijenio kako
je stanje gore od onoga što on obično govori u javnosti, jer osim
iseljavanja zabrinjavaju i stope mortaliteta, zbog čega sve
nadležne državne i lokalne institucije trebaju početi donositi
strateške odluke u tome području.
Podsjetio je na primjer Irske, koja je prije 35 godina, pala na
2,8 milijuna stanovnika, da bi postupno izašla iz problema
razvijajući djelatnosti sukladno vlastitim potencijalima i
koristeći intelektualno-razvojne spoznaje svoga iseljeništva te
danas ima najmlađu populaciju u Europi. s progresivnom
ekonomijom.
Šterc smatra kako se taj model može primijeniti i u Hrvatskoj,
ali se mora promijeniti način odlučivanja i upravljanja zemljom.
Mora se shvatiti da je to strateško pitanje, pitanje opstanka
države i temelj nacionalne sigurnosti te odlučiti koje se stavke
moraju ukloniti iz proračuna, a njihova sredstva preusmjeriti na
rješavanje ove problematike, poručio je istaknuti hrvatski
demograf Stjepan Šterc.
Voditelj osječkog Područnog centra Instituta “Ivo Pilar” Miljenko
Brekalo ocijenio je da će suvremeni trendovi iseljavanja, ne samo
iz Slavonije, nego i iz drugih hrvatskih krajeva, imati
posljedice za mirovinski sustav, uzrokovat će smanjenje broja
fiskalnih obveznika, a već sada je vidljiv nedostatak radne
snage, posebice stručne.
Smatra da će za zaustavljanje takvih trendova državna i lokalna
vlast morati pokrenuti investicijske cikluse, koji će omogućiti
ostanak stanovništva ili povratak onih koji su otišli, jer ćemo,
ako se to ne zaustavi, imati i sigurnosni problem, odnosno “pustu
zemlju, bez ljudi”.
Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić rekao je da je, prema procjenama
s kraja prošle godine, u Osijeku, uključujući malodobnu
djecu i domicilne studente, živjelo oko 95 tisuća stanovnika.
Istaknuo je kako je kao gradonačelnik odgovoran za ono što se u
gradu događa, ali i zamolio analitičare, “koji traže krivca, a ne
traže rješenje”, da naprave analizu tko je nakon Domovinskog rata
“koliko vremena vladao Hrvatskom i Osijekom, tko je uništavao
radna mjesta i tvornice, tko je privatizirao i pljačkao
Hrvatsku”. Tek tada je, poručio je, spreman prihvatiti i svoj dio
odgovornosti.
Ravnatelj IEGS-a Anđelko Milardović podsjetio je da je Slavonija
oduvijek bila receptivni prostor, u koji su se ljudi doseljavali
te ocijenio kako se svim hrvatskim Vladama, od utemeljenja, može
uputiti kritika za sadašnje stanje, u kojem najmlađi i
najproduktivniji dijelovi društva odlaze iz Hrvatske, a ostaju
umirovljenici.
Dodao je kako organizatori ovakve okrugle stolove namjeravaju
organizirati i u drugim hrvatskim gradovima, kako bi se
konstruktivnom kampanjom skrenula pozornost vlastima da vrijeme
ističe i da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme.
