Hrvatski šestogodišnjaci u prosjeku imaju četiri karijesa, što Hrvatsku po zdravlju zubi djece i adolescenata svrstava na samo začelje među zemljama EU-a
Na ovu poraznu statistiku razgovaralo se u ponedjeljak na
okruglom stolu “Dobre navike – dobri zubi”, u povodu
Svjetskog dana oralnog zdravlja.
Iako u dječjoj dobi briga o zdravlju zubi prvenstveno
ovisi o svijesti roditelja, pregled zubi obvezan je
samo prilikom upisa u vrtić i prvi razred osnovne škole, dok se
kroz nastavni program u osnovnim školama o higijeni zubi i
njihovu zdravlju djeci govori usput i nedovoljno, rečeno je
na skupu koji su organizirali Udruga Zdravlje IQ i Zbor
zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a.
Nedavno je predstavljen pilot projekt “Zubne
putovnice” Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo (HZJZ), kojem je cilj prikazati
sve podatke o stanju zubi pri upisu u prvi
razred i omogućiti da svaki
učenik ima kontinuiranu skrb doktora dentalne medicine.
Od Hrvatske gora samo Bugarska
Za razliku od Hrvatske, koja nije uspjela ostvariti svoje
zacrtane ciljeve o smanjenju broja karijesa u djece (tzv. KEP
indeks), mnoge su europske zemlje u tome uspjele, pa tako
susjedna Slovenija danas bilježi u prosjeku 1,8 karijesa kod
šestogodišnjaka, Italija 1,1 karijes, zemlje poput Njemačke
i Švedske 0,7 karijesa, a najdalje je otišla Danska s 0,6
karijesa.
Od Hrvatske, koja je u 2015. po KEP indeksu bila gora
nego 1990. godine, lošije stoji samo Bugarska sa 4,4
karijesa. Stoga je cilj Strateškog plana Ministarstva
zdravstva 2015.-2017. smanjiti KEP indeks kod 12-godišnjaka
sa sadašnjih 4,1 na 3,5 karijesa i povećati postotak zdravih
zubi u šestogodišnjaka na 60 posto.
Predsjednik Radne skupine za preventivu i promicanje oralnog
zdravlja Ministarstva zdravstva Hrvoje Jurić ističe
da je karijes prisutniji u obiteljima nižeg
socioekonomskog statusa. Vrlo je važno djecu što prije dovesti
kod stomatologa, s obzirom na podatak o 15-30 posto
karijesa u ranom djetinjstvu, gdje se više od dva
karijesa bilježe i kod djece mlađe od dvije godine.
Karijes nije samo javnozdravstveni problem već i odgovornost
društva, kazala je voditeljica Službe za školsku medicinu,
mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a Ivana Pavić
Šimetin.
Četvrtina učenika svakodnevno pije slatka
pića
Zdravlje zubi ovisi životnim navikama, a istraživanja
pokazuju da četvrtina učenika svakodnevno pije
slatka pića koja imaju veliki utjecaj na zdravlje zubi,
a samo četvrtina svakodnevno jede voće, dok su hrvatski
adolescenti treći u Europi po pušenju i konzumaciji
alkohola.
Stoga bi trebalo uvesti programe u vrtiće i škole o zdravom
načinu života, kako bi se rano stvorile navike, te
reorganizirati zdravstveni sustav i usmjeriti ga prema prevenciji
i ranom otkrivaju karijesa, čemu bi trebala pridonijeti i
“Zubna putovnica”.
“Organizacija zdravstvene skrbi je nepoticajna, a razlog je
ravnodušje. Očito se karijes ne smatra dovoljnim problemom da bi
se svi uključili u njegovo rješavanje”, ocijenila je Marina
Kuzman, voditeljica Službe za školsku i adolescentsku medicinu
pri HZJZ-u.
Ona drži da će uvođenje “Zubne putovnice” imati smisla jedino ako
će svaki učenik dobiti stomatologa koji će dalje pratiti stanje
njegovih zubi.
Pedagoginja Iva Kovačević iz Osnovne škole Slavka Kolara iz
Kravarskog pokraj Velike Gorice kaže da je
poučavanje učenika o oralnom zdravlju usputno i nedovoljno.
Prema nastavnom programu, o tome se govori samo kroz
nekoliko sati u prvom i drugom razredu, dok je ostalo
prepušteno učiteljima i njihovoj motivaciji.
Kovačević smatra kako je rješenje u uključivanju zdravstvenih
djelatnika u školske programe i
prilagodbi nastavnih planova, no to ovisi o Ministarstvu
obrazovanja.
