Prosječna starost nevjesta porasla za šest godina, žene rađaju u kasnim dvadesetima, duže žive
U povodu Međunarodnog dana žena, 8.
ožujka, Državni zavod za statistiku
(DZS) dao je pregled najvažnijih pokazatelja
iz područja stanovništva, obrazovanja i tržišta rada kada je
riječ o ženama u Hrvatskoj kojih je, prema procjeni, krajem 2015.
u Hrvatskoj bilo 2,2 milijuna odnosno 51,7 posto, prosječna
starost im je u kontinuiranom porastu, rađa ih se manje, rađaju
sve kasnije, no dulje žive i sve su obrazovanije.
Borba za prava žena aktualna je već više od sto godina. Tijekom
tog vremena ostvareni su bitni pomaci u korist ostvarivanja sve
većih socijalnih, ekonomskih i političkih prava žena u Hrvatskoj,
no još uvijek postoje područja u kojima žene nisu dosegnule
status koji bi mogle i trebale imati. Iako je tema ravnopravnosti
spolova društveno pitanje koje zaslužuje pozornost svih 365 dana
u godini, ožujak je ipak mjesec kada se postavlja pitanje –
koji je status žena u društvu, naveo je DSZ u statističkoj
prezentaciji uz Međunarodni dan žena, objavljenoj na svojim
internetskim stranicama.
Prosječna starost žena u kontinuiranom porastu
Promatrajući unatrag četrdesetak godina, prosječna starost žena u
Hrvatskoj je u kontinuiranom porastu. Naime, 1971. prosječna
starost žena u ukupnom broju hrvatskih stanovnika iznosila je
35,5 godina da bi se do 2015. povećala za gotovo devet godina.
Žene u dobi od 60 i više godina činile su 2015. nešto manje od
trećine ukupnog broja žena (29,3 posto), dok je 1971. taj udio
iznosio skoro dvostruko manje (16,9 posto).
Rađa se više dječaka nego djevojčica
Broj živorođenih u nešto je većem postotku na strani
dječaka. Tako je 1971. udio djevojčica u ukupnom broju
živorođenih iznosio 48,1 posto, a taj se trend nastavio i u
sljedećim desetljećima. U odnosu na 70-godine 20. stoljeća, broj
živorođenih djevojčica u Hrvatskoj se u 2015. gotovo prepolovio,
što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece,
navode iz DSZ-a.
Prosječna starost nevjesta porasla za šest godina
Također žene u Hrvatskoj se sve kasnije odlučuju na
stupanje u bračnu zajednicu. Na tu činjenicu u velikoj mjeri
utječe splet raznih društvenih i gospodarskih čimbenika. Sve veći
obuhvat mladih žena visokoškolskim obrazovanjem vrlo je važan
čimbenik u pomicanju te dobi u starije dobne skupine. Također,
tome je uvelike pridonijelo osamostaljivanje žena koje se sve
više uključuju na tržište rada. Mladi ljudi koji imaju namjeru
sklopiti brak danas u sve većem broju žive zajedno, u
izvanbračnim zajednicama, i prije sklapanja braka. Sve navedeno
pridonijelo je povećanju prosječne dobi nevjeste pri sklapanju
prvog braka u promatranome razdoblju od 1971. do danas za šest
godina.
Žene rađaju u kasnim dvadesetima
Spomenuti splet društvenih i gospodarskih čimbenika koji utječu
na činjenicu da se žene u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju na
bračnu zajednicu, ujedno pridonosi i pomicanju dobi u kojoj se
žene odlučuju na rođenje prvog djeteta. Tako je 1971. prosječna
prvorotkinja bila u ranim dvadesetima, a više od četiri
desetljeća kasnije u kasnim dvadesetima.
Žene duže žive
Zahvaljujući sve boljim životnim uvjetima, očekivano trajanje
života pri rođenju s godinama je sve veće te se u četrdesetak
godina kod žena povećalo za nešto više od osam godina. Osim
navedenog, udio žena u ukupnom hrvatskom stanovništvu u dobi od
60 i više godina znatno je veći i, prema podatcima procjene
stanovništva, krajem 2015. iznosi 57,9 posto. Takva spolna
raspodjela povezana je i s činjenicom da žene u prosjeku žive
sedam godina duže od muškaraca.
Velike promjene indeksa starenja
Još jedan indikator koji potvrđuje da je broj žena starije
životne dobi u Hrvatskoj u porastu je i indeks starenja. Riječ je
o pokazatelju koji označava postotni udio osoba u dobi od 60 i
više godina u odnosu na stanovništvo mlađe od 20 godina. Indeks
starenja pokazuje da se na prijelazu stoljeća prešla granična
vrijednost od 100, što upućuje na to da na svaku ženu starije
dobi dolazi jedna žena mlađe dobi. Naime, u posljednjih trideset
godina 20. stoljeća udio žena u dobi od 60 i više godina bio je
manji u odnosu na one mlađe od 20 godina, a od 2001. bilježi se
povećanje udjela žena u dobi od 60 i više godina, pokazatelji su
DSZ-a.
Žene sve obrazovanije
U pola stoljeća zabilježene su velike promjene u području
obrazovanja žena u Hrvatskoj. Ako promatramo žene u dobi od 15 i
više godina prema najvišoj završenoj školi, vidljivo je da su
žene kroz desetljeća sve obrazovanije. Naime, prema podacima
Popisa stanovništva 1961., čak je 92,4 posto žena imalo
osnovno obrazovanje ili manje, a njih svega 0,8 posto visoko
obrazovanje. S druge strane, podatci posljednjeg Popisa
stanovništva 2011. pokazuju da je najveći broj žena, točnije
gotovo polovica ukupnog broja, imao srednjoškolsko obrazovanje.
Na području visokog obrazovanja zabilježene su najveće promjene.
Udio visokoobrazovanih žena iznosio je 16,7 posto, dok je udio
visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16 posto. Visoko obrazovanje
je tako jedno od područja u kojem žene ne samo da su postigle
ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.
Žene najbolje plaćene u djelatnosti financija i osiguranja
Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2014. iznosila je 5.190 kuna
te je bila za 10,9 posto manja od prosječne mjesečne neto
plaće muškaraca. Najnižu neto plaću imale su žene zaposlene u
administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3 986 kuna) i
prerađivačkoj industriji (4 259 kuna), dok su najvišu neto plaću
imale žene zaposlene u financijskim djelatnostima i djelatnostima
osiguranja (7 140 kuna) te informacijama i komunikacijama (7 119
kuna). U dva područja djelatnosti žene su imale veće plaće od
muškaraca, i to za 10,0 posto u građevinarstvu te za 4
posto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Djelatnosti u kojima dominiraju žene
Najveći broj zaposlenih žena u pravnim osobama u 2015. bio je u
djelatnostima trgovine na veliko i na malo (17,4 posto) te
obrazovanja (15,8 posto), dok je najveći udio zaposlenih žena bio
u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (78,3
posto) te obrazovanja (77,4 posto).
Promatrajući prosjek za 2015., 52,3 posto radno
sposobnog stanovništva činile su žene, dok su u zaposlenima
činile gotovo polovicu ukupnog broja zaposlenih, odnosno 46,1
posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
