Sigurne sobe su sobe u kojima ovisnici uz identifikaciju mogu uzeti svoju dnevnu "dozu", te dobiti čiste igle uz nadzor liječničkog tima
Ideja o uspostavi “sigurnih soba” za narkomanske ovisnike u
Sloveniji zbog burne reakcije javnosti zaustavljena je na
povjerenstvu za etička pitanja liječničke komore, ali je snažno
podupiru nevladine udruge i pojedini liječnici koji se susreću s
ovisničkom populacijom u svom radu.
Sigurne sobe u kojima ovisnici uz identifikaciju mogu uzeti svoju
dnevnu “dozu”, te dobiti čiste igle uz nadzor tima u kojemu su
liječnik, socijalni radnik i medicinska sestra, postoje u nekim
gradovima u zapadnoj Europi poput Pariza i Frankfurta. Zato je u
Sloveniji pokrenut pilot-projekt osnivanja takvog
zaštićenog prostora za ovisnike u kojemu bi drogu mogli uzimati
na sigurniji način i uz kontrolu. Jedna bi “sigurna soba” državu
stajala oko 80.000 eura godišnje.
Bila bi otvorena 6 sati dnevno radnim danima, u njoj bi
dežurao liječnik, a “isplatila bi se već ako bi se tako
spriječio samo jedan slučaj zaraze hepatitisom B, zbog
visokih troškova liječenja te bolesti, kazao je za
televizijsku postaju POP-TV Borut Bah iz nevladine udruge
Stigma.
Među inicijatorima projekta sigurnih soba je i liječnik
Milan Krek koji se bavi ovisničkom problematikom u nacionalnom
Institutu za javno zdravlje.
Slovenija s takvim programom, kako kaže, kasni već desetak
godina. Veliki broj smrtnih slučajeva među ovisnicima u Sloveniji
posljedica je činjenice da se skrivaju. Za drogiranje koriste
prostore kao što su javni toaleti, željeznički vagoni, parkovi i
napuštene kuće gdje upadaju u krize i predoziraju se i nitko im
ne može pomoći, kaže Krek.
S druge strane, u Parizu je od uspostave sigurnih soba broj smrti
predoziranjem narkoticima u znatnom padu.
Osim toga, računa se da bi se tako smanjilo širenje
hepatitisa B i drugih zaraznih bolesti zbog ponovnog
korištenja igala te opasnosti koje predstavljaju odbačene igle i
narkomanski pribor po parkovima i drugim javnim mjestima.
Ako Slovenija želi pratiti struku i odnos prema narkomanskoj
populaciji na Zapadu, onda ne smije zaostajati nego treba uvesti
slične programe kako bi pomogla ovisnicima da dulje i
kvalitetnije žive, kaže Krek. Od posljedica predoziranja heroinom
u Sloveniji svake godine umre 40-ak ovisnika.
