Pozitivno je da je smanjen broj prometnih nesreća s poginulima za gotovo 20 posto, ali je broj ukupnih nesreća gotovo jednak onima iz 2015.
Udruga Sigurnost u prometu (SUP), u suradnji s Fakultetom
prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, jučer je organizirala
okrugli stol naziva ”Aktualno stanje sigurnosti cestovnog
prometa”. U 2016. je prema podacima MUP-a bilo 32.757 prometnih
nesreća, što je za 186 više u odnosu na 2015. Poginulo je 307
osoba, što je za 41 manje u odnosu na 2015. Zabilježeno je i
povećanje smrtnog stradavanja pješaka, putnika na motociklima i u
teretnim vozilima, a svi ostali trendovi su u opadanju.
Kroz argumentiranu stručnu raspravu, temeljem podataka
Ministarstva unutarnjih poslova o sigurnosti cestovnog prometa za
2016. i prethodne godine, ocijenjeno je aktualno stanje i
predlože su mjere i aktivnosti za poboljšanje stanja do kraja
perioda implementacije Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog
prometa RH 2011. – 2020.
Okrugli stol, kojem su nazočili i pomoćnik ministra zdravstva dr.
Denis Kovačić, dr.sc. Ingrid Bošan-Kilibarda iz Hrvatskog Zavoda
za hitnu medicinu, Slobodan Čalić iz Ministarstva pravosuđa,
predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i PU
Zagrebačke, otvorio je Georg Davor Liscin, tajnik Udruge
Sigurnost u prometu.
– Nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba
od 2011. do 2014. godine u 2015. godini došlo je do značajnog
pogoršanja stanja (348 poginulih), a 2016. broj poginulih u
prometnim nesrećama identičan je onom iz 2014. (307) što ukazuje
na stagnaciju, odnosno izostanak nastavka pozitivnog
višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih – rekao je
Lisicin.
Do 2020. potrebno značajno smanjiti stradavanja
Ispred MUP-a je Darko Grac imao izlaganje. Najviše je osoba
stradalo prilikom sudara iz vozila iz suprotnog smjera i
slijetanja vozila s ceste, što čini više od polovice nesreća.
Nedopuštena brzina i dalje je ključan problem kod okolnosti
prometnih nesreća.
– Pozitivno je da je smanjen broj prometnih nesreća s poginulima
za gotovo 20 posto, ali je broj ukupnih nesreća gotovo jednak
onima iz 2015. Prioritetan cilj je sukladno spomenutom
Nacionalnom programu smanjenje broja poginulih osoba za 50 posto.
Broj poginulih u prometnim nesrećama 2020. u RH ne smije biti
veći od 213 poginulih – rekao je Grac iz MUP-a.
Hrvatska po sigurnosti među najgorima/Zagreb
najnesigurnija metropola
U periodu 2010. do 2015. broj poginulih na cestama smanjen je za
15 posto. S 51.5 poginulih na milijun stanovnika Europa je
najsigurnija regija svijeta. Za usporedbu, u SAD-u je broj
poginulih na milijun stanovnika 106, a svjetski je prosjek 174.
– Tijekom 2015., podaci za prošlu još nisu dostupni, na cestama
EU poginulo je 26.300 osoba, a teško je povrijeđeno njih 135.000.
U čak 22 od 32 zemlje obuhvaćene istraživanjem zabilježen je
porast poginulih. Troškovi društvene zajednice vezano uz prometne
nesreće na nivou EU procjenjuju se na više od 100 milijardi eura.
Najmanji broj poginulih na milijun stanovnika imaju Švedska (27),
Nizozemska (28) i Velika Britanija (29), dok je najviše poginulih
u Rumunjskoj (95), Bugarskoj (95), Latviji (94) i Hrvatskoj (82).
Akcijski plan EU kaže da se godišnje broj poginulih mora
smanjivati za 6.7 posto – naglasio je Lisicin iz SUP-a.
Europsko vijeće za sigurnost prometa je objavilo podatke o
poginulima u prometu u europskim metropolama. Nažalost, Zagreb je
na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000
stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a
slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Među najlošije
rangiranim su još i Rim (4,8) i Nikozija (4,6). Ovi podaci
upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog
stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.
442.267 neispravnih automobila, prosječna starost 13.76
godina
Starost hrvatskog voznog parka za sva vozila u prošloj je godini
iznosila 13.76 godina, a za osobne automobile 12.76 godina.
Negativan trend porasta prosječne starosti vozila u stalnom je
porastu, pogotovo od 2013. godine tj. ulaska Hrvatske u EU, što
zahtjeva poduzimanje dodatnih mjera.
– Više od 2 milijuna vozila u prošloj je godini bilo na tehničkom
pregledu. Od toga je 442.267 bilo tehnički neispravnih, najčešći
razlozi neispravnosti su sustavi za kočenje i osvjetljenja koji
čine polovicu. Imali smo i 140.009 novih registracija, ali je od
toga 76.079 rabljenih od čega je značajna brojka starijih od 10
godina. Imate situacije da osoba kupi automobil i još toliko
novca mora platiti na uređenje kako bi vozilo prošlo tehnički.
Statistika EU kaže da je u 6 do 8 posto slučajeva za prometnu
nesreću kriva neispravnost vozila, dok je u Hrvatskoj utjecaj
neispravnosti vozila na nastanak prometne nesreće samo 0,2 do 0,3
posto što ukazuje na neodgovarajuću valorizaciju ovog čimbenika
te zahtjeva provođenje detaljnije stručne analize uzroka teških
prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama od strane
ekspertnih timova – rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila
Hrvatske.
FPZ sustavno radi na lociranju opasnih mjesta
Ljudi ne razumiju razinu rizika s kojim se svaki dan susreću.
Kada bi mogli vizualizirati rizik, ponašali bi se puno opreznije.
Ekipa s FPZ-a aktivno radi na povećanju sigurnosti, a njihova ja
kvaliteta prepoznata izvan granica, rade na velikim projektima u
Kataru, Gani i Engleskoj. Primjenom specijalnog vozila s kamerom
i GPS uređajem precizno lociraju sva potencijalno opasna mjesta.
– Kroz aplikaciju FPZ Coding Tool unosimo 160 različitih atributa
o geometrijskim, građevinsko-tehničkim karakteristikama cestovne
mreže te postojećim karakteristikama i strukturi prometnog toka.
Ovako možemo na svakoj prometnoj točki znati svaku potencijalnu
opasnost i djelovati. 50 posto najtežih nesreća događa se na 10
posto prometne mreže. Najteže posljedice prometnih nesreća
nastaju prilikom udaraca u nezaštićene čvrste prepreke. Novaca ne
nedostaje, to potvrđuju pozitivni efekti ulaganja, ali isto tako
u pojedinim situacijama nedostaje znanja i suradnje partnera.
Tako imamo slučajeve da zaštitne ograde završavaju na čudnim
mjestima, putokazi se nalaze gdje ne bi smjeli, a to nažalost zna
rezultirati najtežim stradavanjima – kaže Marko Ševrović s FPZ-a.
Eksterni gubici iznose oko 8 milijardi kuna
Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU, te Norvešku
i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine 4 posto ukupnog BDP-a.
Prometnom se nesrećom stvaraju i eksterni troškovi, a oni
godišnje mogu činiti do 5 posto BDP-a. Da bi se to izbjeglo,
treba poraditi na kvalitetnijoj prometnoj infrastrukturi.
– Analize metoda za procjenu troškova prouzrokovanim cestovnim
prometnim nesrećama važne su kako bi se naglasili ekonomski
gubici i društvene posljedice. Svakoj je državi puno isplativije
uložiti u kvalitetnu cestovnu infrastrukturu i povećanje
sigurnosti, nego stvarati ljudske i samim time druge eksterne
gubitke koji u Hrvatskoj, prema izračunu FPZ-a, iznose oko 8
milijardi kuna za 2016. – rekao je Davor Brčić s FPZ-a.
Potrebno je provesti analizu dosadašnjeg provođenja i efekata
mjera za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa Nacionalnog
programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020., te
intenzivirati aktivnosti na uspostavi sustava hitne helikopterske
medicinske pomoći (HEMS) i cjelovitoj implementaciji EuroRAP
protokola za 3.400 kilometara cesta. Također je potrebno poraditi
na većoj transparentnosti rada sudova i ujednačavanju sudske
prakse u sankcioniranju kaznenih djela u prometu.
Sudionici okruglog stola složili su se da ima puno prostora za
napretkom. Udruga Sigurnost u prometu uskoro će se s prijedlozima
javiti nadležnim institucijama.
– Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija
treba povećati broj kontrola, te pooštriti penalizaciju prekršaja
i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s
temama prometne preventive, kao i organiziranje besplatnih
edukacija sudionika prometa. U cilju rješavanja problema
alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama
alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba
obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u
kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u
svrhu samotestiranja vozača – zaključak je sudionika okruglog
stola.
