Slovenski izvori navode da bi tijekom susreta moglo doći do rješenja pitanja nuklearke Krško
Premijeri Hrvatske i Slovenije, Ivo Sanader i Janez Janša, sastaju se rano poslijepodne na Bledu pred početak velike međunarodne konferencije na kojoj Slovenija želi predstaviti ciljeve predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine. Premijeri će razgovarati o rješavanju pitanja granice uz “pomoć trećega”, nuklearki Krško i štedišama Ljubljanske banke.
Premijeri Sanader i Janša susrest će se danas na Bledu (Foto: Vlada RH)
U petak je premijer Sanader okupio čelnike svih parlamentarih stranaka s kojima je usuglasio stajalište. Tako na sastanak s Janšom ide s novim prijedlogom da se spor oko granice rješava na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Upravo je taj sud sud do sada riješio 100 sporova između 50 država.
Slovenski izvori navode da bi tijekom susreta moglo doći do rješenja pitanja nuklearke Krško. Prema nekim izjavama Slovenija predlaže da HEP odustane od tužbe pred Međunarodnim centrom za investicijske sporove u Washingtonu za neisporučenu struju iz nuklearke, a u tom bi slučaju ona odustala od tužbe protiv Hrvatske za koju smatra da ne ispunjava odredbe međudržavnog ugovora o nuklearki jer nije osnovala poseban fond za njezinu razgradnju. Postoje naznake da bi u slučaju odustajanja od tužbe HEP-a Slovenija pristala na trajno skladištenje radionuklearnog otpada iz hrvatske polovice nuklearke na svojem teritoriju.
Što se tiče pitanja malograničnog ribolova prema Sporazumu o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) u Ljubljani, očekuju da će se pregovori o tome nastaviti između Hrvatske i Bruxellesa u sklopu hrvatskih pregovora s EU-om o članstvu, dok se najmanje zna o prijedlogu Ljubljane kako završiti dugotrajni problem štediša Ljubljanske banke Zagreb, koji predstavlja privatnopravni odnos štediša i banke, ali dugo opterećuje i političke odnose dviju država.
Neki slovenski analitičari, na osnovi jedne izjave ministra financija Andreja Bajuka, smatraju da bi Slovenija mogla odustati od načelnog dosadašnjeg stajališta da je riječ o pitanju “jugoslavenske sukcesije” i da bi mogla početi vraćati dug štedišama u slučaju da obnovi svoje poslovanje u Hrvatskoj, pri čemu bi dio štediša bio podmiren iz tražbina koje Ljubljanska banka ima prema nekim hrvatskim poduzećima.
