Uz pomoć zadarskog Zavoda za javno zdravstvo, gradska je uprava sastavila popis od oko 80 ruševina koje su proglašene potencijalno opasnima
Medijski istupi nekolicine zadarskih Srba čije su kuće minirane za vrijeme rata i njihovo odbijanje da Gradu Zadru daju suglasnost na uklanjanje ruševina, jer neki od njih u tome vide ‘brisanje posljednjega traga da su Srbi nekada živjeli u Zadru’, te istup potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca po kojemu je riječ o nezakonitom poslu, pokrenuli su cijelu priču o uklanjanju opasnih ruševina u nešto drukčijem pravcu od dosadašnjega, piše ‘Slobodna Dalmacija’.
Naime, do sada su u gradskoj upravi tvrdili da, na temelju proglašene opasnosti za javno zdravstvo, Grad ima pravo uklanjati ruševine i bez suglasnosti vlasnika, dok se sada izričito navodi da će se uklanjanje ruševina nastaviti, ali uz obveznu pismenu suglasnost vlasnika. Zamjenik zadarskoga gradonačelnika Dražen Grgurović, koji od početka vodi ovaj posao, smatra da je najveći problem u nedovoljnoj komunikaciji i lošoj interpretaciji zbog kojih su vlasnici srušenih kuća pomislili da će ruševine biti uklonjene bez njihove suglasnosti.
Popis na internetu
Uz pomoć zadarskog Zavoda za javno zdravstvo, gradska je uprava sastavila popis od oko 80 ruševina koje su proglašene potencijalno opasnima, bilo da je riječ o opasnosti od urušavanja, ili o potencijalnim leglima kakvih zaraznih bolesti. U dvadesetak slučajeva se radi o ruševinama iz Drugog svjetskog rata, a ostalo su za vrijeme Domovinskog rata minirane ili napuštene srpske kuće.
Dogradonačelnik Grgurović najavljuje da će popis kuća predviđenih za uklanjanje biti objavljen na službenoj internetskoj stranici Grada Zadra idućega tjedna.
‘Do sada smo uklonili ostatke šest kuća, a bez suglasnosti vlasnika uklonili smo samo jednu kuću, i to onu pokraj Osnovne škole Stanovi.
Ljudi iz Mjesnog odbora više puta su kod gradske uprave inzistirali na tome da se ta ruševina ukloni jer u nju radi igre zalaze djeca i izlažu se velikoj opasnosti,’ objašnjava Grgurović i dodaje da se i u tom slučaju pokušalo stupiti u kontakt s vlasnikom kuće, ali se u tome nije uspjelo.
Dogradonačelnik Grgurović ističe da je gradska vlast u cijelu priču ušla dobronamjerno, sa željom da se uklone opasne ruševine i bez želje za politizacijom, te da je riječ o samo jednom jedinom primjeru rušenja bez suglasnosti vlasnika.
Ipak, uslijedio je dopis Vladina Ureda za ljudska prava u kojemu se zatražilo da se ruševine uklanjaju jedino na temelju pismene suglasnosti vlasnika nekretnine jer bi u protivnom moglo doći do narušavanja načela nepovredivosti vlasništva.
Zbog posebne osjetljivosti ovog problema, Ured za ljudska prava je sugerirao osnivanje skupine sastavljene od predstavnika države, Grada i policije koja bi nadzirala svaki pojedini slučaj. Dogradonačelnik Grgurović tvrdi da je upoznat s tom sugestijom i da nitko u Gradu nema ništa protiv toga.
‘Mediji su objavili da su neki od tih ljudi izjavili da neće dati suglasnost, ali u kontaktima smo s predstavnicima njihovih obitelji i oni nakon razgovora shvaćaju da naša namjera nije ukloniti svaki trag njihova postojanja, nego ukloniti ruševine na obostranu korist.
Mi ćemo nastaviti sukcesivno uklanjati te ruševine, ali nakon što dobijemo pismenu suglasnost vlasnika’, kaže Grgurović, uvjeren da će nakon razgovora većina vlasnika odobriti uklanjanje ostataka srušenih kuća.
SD/ezd
