Statistika pulskog Centra za socijalnu skrb ukazuje da je stalnu pomoć, što u novcu što u naravi, u 2009. primalo 357 korisnika, a u 2010. godini 627
U Porečko–pulskoj biskupiji djeluju 84 župna Caritasa koji
su zaduženi paziti što se zbiva i pomagati potrebitima, no iako se
kriza osjeća, uvidjelo se da za sada manji istarski gradovi još nemaju
potrebe za nekim oblikom javne kuhinje, veli ravnatelj Caritasa
porečko-pulske biskupije Zec.
Statistika pulskog Centra za socijalnu skrb ukazuje da je stalnu pomoć, što u novcu što u naravi, u 2009. primalo 357 korisnika, a u 2010. godini 627.
Također, jednokratnu novčanu pomoć u 2009. primile su 1 263 osobe, dok
se lani broj korisnika te vrste pomoći povećao na dvije tisuće osoba.
Riječ je o naknadama koje se kreću u rasponu od minimalnih 500 kuna,
koliko iznosi osnovica, do 750 kuna, odnosno 150 posto od osnovice, što
može zatražiti radno nesposobna odrasla osoba ako živi sama. U izuzetnim
slučajevima jednokratna novčana pomoć može biti odobrena i u nešto
većem iznosu, na primjer ako je riječ o kupovini neophodnog lijeka, za
što je potrebna i suglasnost resornog Ministarstva.
U većini slučajeva riječ je o jednokratnim pomoćima socijalno ugroženim
obiteljima u podmirenju nekih osnovnih potreba, a to su najčešće
prehrambeni artikli, školske knjige, ogrjev. No iako je poznato da
umirovljenici uglavnom imaju niska primanja, ako ipak prelaze osnovicu
koja je iznosila 500 kn (po novom 700 kn), već ne mogu biti korisnici
ovog oblika pomoći. Grad Pula je stoga kroz program socijalne skrbi u
2009. izdvojio iz proračuna 1,3 milijuna kn za pomoć socijalno ugroženoj
kategoriji umirovljenika.
Gradsku pomoć koristilo je 1 005 umirovljenika, dok je lani broj
korisnika porastao na 1 115. Također, u 2010. bilo je i stotinjak
korisnika više, kojima se putem gradskog socijalnog programa pomoglo s
jednokratnim novčanim pomoćima u podmirenju troškova stanovanja.
Da je u 2010. Puljanima bilo teže, govori i podatak da je dodatnu novčanu pomoć iz gradskog socijalnog programa u 2009. primilo 480, a lani 574 korisnika.
Da bi se u ova gospodarski teška vremena obiteljima olakšalo školovanje
djece, Grad Pula je u 2009. i 2010. temeljem Odluke gradonačelnika uveo
pravo na pomoć za kupovinu školskih udžbenika za socijalno ugrožene
obitelji koje to pravo ne mogu ostvariti putem Centra za socijalnu skrb,
a kako veli pročelnik Erik Lukšić, ukupno se za program socijalne skrbi
u protekloj godini iz gradskog proračuna izdvojilo 14 milijuna kuna.
Naime, istarski gradovi, već prema mogućnostima, imaju razne oblike
socijalnih davanja, bilo da se radi o stipendijama, subvencioniranju
školskog prijevoza, novčanoj pomoći rodiljama i slično, koje nisu
direktno vezane za gospodarsku krizu, no danas ‘kad svaka kuna dobro
dođe’ ipak obiteljima olakšava život. Izuzetak je
Grad Poreč,
koji je osobama koje su izgubile posao zbog gospodarske krize omogućio
jednokratnu novčanu pomoć, no prvotni je iznos od pet tisuća kuna u
2009. u prošloj godini prepolovljen, jer je i Grad morao ‘kresat’
proračun.
2008. Grad Pula izradio je socijalnu sliku grada, no
iako se s puno entuzijazma krenulo, zbog smanjenog broja djelatnika od
ovog opsežnog posla se do daljnjeg odustalo pa je, bez svih parametara,
teško reći ima li najveći istarski grad svojih ‘siromaha’ kojima bi
sklonište i pučka kuhinja dobro došli ili se pak kod pojedinačnih
slučajeva uspijeva naći neko rješenje kroz druge institucije i
zahvaljujući senzibilitetu dobrih ljudi koji su u mogućnosti i voljni
pomoći.
Tako je pulska udruga
Naš san, njihov osmijeh
volonterskom akcijom na štandu i u suradnji sa školama u prosincu
skupila tonu i 200 kilograma prehrambenih artikala, a trenutno pomažu 14
pulskih obitelji koje su u teškoj materijalnoj situaciji, među kojima
ima, veli predsjednik ove udruge Igor Loparić, umirovljenika, kao i invalida te nezaposlenih.
S obzirom na, nažalost, ostvarene crne prognoze prema kojima se broj
nezaposlenih Istrana s prosinačkih 9. 270 evidentiranih, u siječnju
popeo na 10. 456 nezaposlenih, možda bi i u Istri trebalo ozbiljnije
razmišljati o organiziranoj pučkoj kuhinji i skloništu za ljude koji se
nađu i u takvoj potrebi. Naime, da siromaha koji nemaju nigdje ništa i
nikog bližnjeg ipak ima, ukazuje podatak da je Grad Pula u protekle
dvije godine platio troškove ukopa za 27 nezbrinutih osoba.
