Vučenović: Volontiranje doprinosi izgradnji boljeg društva
U organizaciji Obiteljskog centra Zadarske županije i Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje, područna služba Zadar u srijedu 25. svibnja 2011. godine održan
je Okrugli stolu na temu “Vrednovanje i prepoznavanje volonterskog rada” u prostorijama Obiteljskog centra.
Na Okruglom stolu sudjelovali su predstavnici Udruge socijalnih radnika
Zadar, CZSS, Caritasa, Doma za starije osobe sv. Frane, Županijskog suda u
Zadru, Ured za podršku svjedocima i žrtvama.
Na samom početku ravnatelj Obiteljskog centara Zadarske županije,
mr.sc. Dario Vučenović, naglasilo je kako je volontiranje jedan od značajnih
elemenata socijalnog uključivanja i integracije pojedinaca u društvo.
“Volontiranje doprinosi izgradnji boljeg društva jer stvara veze temeljene na povjerenju i solidarnosti.
Volontiranje povećava društveni kapital i pojedincu pruža osjećaj
zadovoljstva ukoliko je volontiranje
kvalitetno organizirano”.
Višnja Perin, prof. psihologije, predstavnica
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područne službe Zadar održala je izlaganje
na temu: “Vrednovanje volonterskog rada”
Započela je izlaganje objašnjenjem značaja volonterstva u razvijenim zemljama.
“U
svijetu je volonterski rad važan čimbenik na gotovo svim razinama življenja –
od svakodnevice do promoviranja društveno važnih pozitivnih promjena. Također,
rad volontera je izuzetno priznat, vrednovan i tražen, te je vrlo značajna i
gotovo obavezna preporuka za daljnje školovanje i zapošljavanje. Volonteri danas igraju važnu ulogu u dobrobiti i napretku u
industrijaliziranim zemljama; zemljama u razvoju te programima za humanitarnu
pomoć, tehničku suradnju i promicanje ljudskih prava i demokracije.
Zemlje
zapadne i srednje Europe te sjeverne Amerike, razvile su mehanizme koji
pridonose razvoju i širenju volonterstva pa su vrijednosti i pojam volonterstva
ušli u redovni školski program, a škole postale organizatori volonterskoga rada
za svoje učenike, njihove roditelje, ali i volontere iz zajednice koji doprinose
kvaliteti školskog programa. Ustanove socijalne i zdravstvene korištenjem
volonterskog rada su humanizirale svoje usluge. Velike svjetske kompanije
razvijaju programe korporativnog volontiranja u sklopu kojih njihovi
zaposlenici volontiraju za opće dobro. Institucije vlasti prepoznale su i
aktivno sudjeluju u razvoju infrastrukture koja potiče volonterstvo”.
Zatim je sudionike upoznala s
pozitivnim učincima volontiranja za volontera te mjerama koje u tu svrhu
provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje:
“Koristi volontiranja za mlade-volontiranje
pomaže da razviju ili dodatno usavrše
određene vještine, steknu samopouzdanje kako bi postali spremni za tržište rada
– povećava zapošljivosti.
Starije osobe kroz volontiranje uspijevaju ostati aktivne i te shodno tome mogu svoje znanje, iskustvo i talent
prenijeti dalje”.
Poticanje volontiranja od strane
HZZ-a sadržano je u Mjeri ” Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja
radnog odnosa i sastavni je dio Nacionalnog plana za
poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu te je sadržana u Programu
gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske u poglavlju 7. Dinamiziranje
tržišta rada u mjeri “Uvođenje sustava volontiranja, stažiranja, radne prakse i
pripravništva kako bi mladi stekli prvo radno iskustvo”.
Ciljane skupine suosobe
koje prema posebnom propisu trebaju
položiti stručni ispit, odnosno obavezno imati odgovarajuće radno iskustvo,
visoke stručne spreme, više stručne spreme (pravnici, liječnici, veterinari,
stomatolozi, građevinari, arhitekti i dr; sve osobe koje u državnoj upravi
moraju imati staž radi polaganja stručnog ispita), osobe srednje stručne spreme
(medicinske sestre i sl.), odnosno osobe iz strukovnih škola koje polažu majstorski ispit uz uvjet da su:
prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenim fakultetom, prvim
stupnjem fakulteta ili višom školom, do 29 godina života, bez radnog iskustva,
prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenom srednjom školom u
trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, do 25 godina života, bez radnog
iskustva , prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenim fakultetom,
prvim stupnjem fakulteta ili višom školom, do 29 godina života, s radnim
iskustvom do 6 mjeseci, prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenom
srednjom školom u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, do 25 godina
života, s radnim iskustvom do 6 mjeseci”.
U raspravi koja je uslijedilo nakon izlaganja mr.sc. Dario
Vučenović i Višnja Perin, prof. psihologije razgovaralo
se o vremenu i naporu koje organizator volontiranja ulaže kako bi osposobio
volontera za rad s korinicima i kako bi se “stvorio” kvalitetan odnos između
volontera i korisnika te o potrebi
preciznijeg zakonskog reguliranja volontiranja u ustanovama koje pružaju socijalne usluge.
Sudionici Okruglog stola složili
su se kakovolontersko djelovanje kreira prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob,
mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu te kako je za kvalitetan
rad volontera u Zadru potrebno dovršiti
osnivanje Centra za volontiranje, pokrenutog od strane Udruge socijalnih
radnika Zadar i podržanog od strane Zadarske županije i grada Zadra, kako bi Centar za volontiranje postao
centralno mjesto za edukaciju i
osposobljavanje volontera te organizator i posrednik volontiranja.
