Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je podići kriterije za upis na gotovo sve fakultete u akademskoj godini 2012./2013. jer se želi profilirati kao elitnije sveučilište
Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je podići
kriterije za upis na gotovo sve fakultete u akademskoj godini
2012./2013. jer se želi profilirati kao elitnije sveučilište što će biti
osobito važno kada Hrvatska uđe u EU u kojoj vlada visoka razina
konkurencije u kvaliteti obrazovanja, rečeno je danas na konferenciji za
novinare u Rektoratu SUZ-a.
To će se posebno odraziti u zahtjevima brojnih tehničkih fakulteta
koji će od učenika tražiti da polože višu A razinu matematike umjesto
dosadašnje B, te više humanističkih za koje će trebati položiti A razinu
iz hrvatskog jezika.
Razina matematike bit će u odnosu na prošlu godinu podignuta na 12
sastavnica Sveučilišta – na svim studijskim programima Arhitektonskog,
Ekonomskog, Građevinskog, Grafičkog, Medicinskog, Učiteljskog,
Veterinarskog, Stomatološkog i Fakulteta prometnih znanosti. Agronomski
fakultet višu razinu matematike tražit će za upis na dva studijska
programa – Hortikulturu i Krajobraznu arhitekturu, a Filozofski i
Hrvatski studiji za studij Psihologije.
Razina Hrvatskog jezika bit će podignuta na A razinu na osam sastavnica
Sveučilišta – na Akademiji dramske umjetnosti, Geodetskom,
Arhitektonskom, Medicinskom, Stomatološkom, Katoličkom bogoslovnom (na
četiri programa), Agronomskom (na tri programa) i na Modnom dizajnu
Tekstilno-tehnološkog fakulteta.
Razina stranog jezika podignuta je na četiri sastavnice – na
Arhitektonskom, Medicinskom, Stomatološkom i Veterinarskom fakultetu.
I studenti će cijeniti ovaj obrat
Predsjednik Radne skupine za državnu maturu dr. sc. Antonije Dulčić,
profesor na PMF-u, rekao je da je radna skupina, osnovana prije tri
godine, u proteklom razdoblju pratila rezultate upisa i uspješnost
studenata i na temelju povratnih informacija zaključila da bi kriterije
svakako trebalo povisiti. ‘Za ovu godinu smo predložili da se kriteriji
postrože barem na Sveučilištu u Zagrebu koje se po napucima Senata želi
profilirati kao jedno elitnije sveučilište’, rekao je dr. Dulčić koji
smatra da će ovaj potez prepoznati i sami učenici. ‘Ako se budu htjeli
upisati na Sveučilište oni će znati da se upisuju na elitnije
sveučilište. Hrvatskoj je potrebno jedno sveučilište koje će mladima
ulijevati povjerenje da se školuju u dobroj ustanovi’, rekao je
istaknuvši da će takav duh kompetitivnosti biti osobito važan kada
Hrvatska uđe u EU.
Dulčić je objasnio da je posebna pozornost posvećena matematici jer se A
i B razine jako razlikuju ne samo po težini već i po sadržaju. ‘Sadržaj
matematike na B razini obuhvaća matematiku iz osnovne škole i tek nešto
od prvog razreda srednje škole, dakle do kvadratne jednadžbe i ništa
dalje. Tu nema ni analize funkcija, eksponencijalne, logaritamske,
trigonometrije, sinusa, kosinusa i tangensa, svega onoga što se uči
kasnije. To postoji samo na A razini. No da se ne bi pogrešno shvatilo,
treba istaknuti da ta A razina nije neka natjecateljska matematika, već
obična matematika srednje škole koja je neophodna za sve tehničke
studije’, pojasnio je dr. Dulčić.
Iako studiranje na Medicinskom fakultetu ne zahtijeva neko veće
poznavanje matematike, čelnici te sastavnice također su se odlučili za
podizanje razine jednostavno zato što su uočili da su svi oni koji su se
dosad uspjeli upisati ionako položili A razinu. Za podizanje razine
odlučio se i Učiteljski fakultet kako bi osigurao da djecu poučava
kvalitetan učiteljski kadar.
Dulčić kaže da fakulteti koji su do sada tražili dodatne provjere znanja
poput Medicinskog, Pravnog, Arhitektonskog i Filozofskog, od njih neće
odustati ni u sljedećoj godini. Medicinski fakultet primjerice traži
kvalitetnije poznavanje predmeta kao što su biologija, kemija i fizika,
međutim, budući da nije potrebno dobro znati sva njihova područja uprava
je zaključila kako je bolje od učenika tražiti da polože prijemni, nego
da za sve imaju položenu A razinu.
Profesor je istaknuo kako nema straha da bi novi kriteriji mogli
predstavljati problem za učenike strukovnih škola jer su rezultati
pokazali da je od ukupno 9000 maturanata koji su ove godine polagali A
razinu čak 5000 njih bilo iz strukovnih škola, a 4000 iz gimnazija.
Pad kvalitete studenata
Neki profesori na PMF-u još su u lipnju uputili apel da se razine znanja
iz matematike na državnoj maturi povećaju za najmanje 40 posto ističući
da će u protivnom doći do intelektualne devastacije budućih generacija
jer su studenti tog fakulteta proteklih godina pokazali ozbiljan pad u
kvaliteti i uspjehu.
Prof. dr. Srđanka Tomić Pisarović, pročelnica Kemijskog
odsjeka PMF-a, tada je za Jutarnji list rekla da je ove godine sve
kolokvije položilo samo 14 od 101 studenta.
‘Usporedbe radi, prošle je godine ta prolaznost bila dvostruka veća.
Rezultati su još lošiji kad se uzme u obzir da je među tih 14 studenata
pet onih koji ponavljaju godinu’, objasnila je prof. Tomić Pisarović.
