Djevojčice koje se danas rode u Hrvatskoj pred sobom imaju 80, a dječaci 74 godine života – posljednja je procjena demografa koju prenosi Večernji list. Ukazuju kako je to približno tri godine kraće od europskog prosjeka, uz napomenu kako zdravstveno stanje starijih od 72 godine prati bitno narušeno zdravlje i invalidnost.
Stanovnici Hrvatske nakon 65. godine mogu računati s otprilike sedam godina dobrog zdravlja, navodi Večernji list,
dok stanovnici Malte, Šveđani ili Danci u trećoj životnoj dobi ostaju
zdravi još 13 do 15 godina. Slovaci su, prema Eurostatu, najbolesniji
narod u Europi – nakon 65. požive samo tri godine bez ozbiljnih
zdravstvenih problema.
‘Nisu ekonomski pokazatelji uvijek presudni za zdravstveno stanje
pojedinaca jer na kvalitetu života bitno utječu navike’, kaže dr. Marina
Kuzman sa Zavoda za javno zdravstvo i napominje kako zloćudne bolesti
odnose godine života, a bolesti srčanožilnog i mišićno-koštanog sustava
kvalitetu. Ukazuje kako ‘žene žive dulje, ali imaju i veće šanse da se
dulje muče s bolestima’.
Iako Hrvatska postupno izjednačava radni vijek žena i muškaraca na 65
godina, a kad se izjednače razmišlja se i o povećanju na 67 godina, ovih
dana prihvaćeni Ekonomski program Vlade ne spominje donošenje takve
odluke već ove godine. Priprema se, doduše, nekoliko važnijih promjena u
mirovinskom sustavu koje bi stupile na snagu od 2014. godine.
‘Budući da je životni vijek sve dulji, sve je dulje i razdoblje
vitalnosti koje često znatno nadilazi dob odlaska u mirovinu. Stoga se
planira proširiti krug korisnika mirovine koji uz korištenje dijela
mirovine mogu zasnovati radni odnos’, stoji u Ekonomskom programu za
2013.
Večernji list podsjeća kako bi idućeg mjeseca trebala početi javna
rasprava o reformi mirovinskog sustava pri čemu se planira, među
ostalim, da radnici koji odu u mirovinu pet godina ranije izgube 20,4
posto mirovine.
