Europom opet kruži bauk komunizma, baš kao što su to polovinom 19. stoljeća u proglasu prvog izdanja ‘Komunističkog manifesta’ navijestili Karl Marx i Friedrich Engels. Oni, međutim, ovaj put za taj fenomen ne snose nikakve zasluge: komunizam iznova postaje dežurno europsko strašilo ponajprije zahvaljujući nedavnim inicijativama nekih bruxelleskih političkih krugova.
U strahu od daljnjeg snaženja radikalno lijevih stranaka i pokreta koji zbog ekonomske krize jačaju diljem starog kontinenta, pojedini europski konzervativci i liberali zanemarili su međusobne razlike, stavili glave na kup te osmislili prijedlog kojim bi se u čitavom EU-u – i to u ime tolerancije – najstrože zabranilo propagiranje totalitarnih ideja i njihovih simbola, s naglaskom na komunizam.
Paradoksalno je da u Europskom vijeću za toleranciju i pomirbu, koje je službeni pokretač ove inicijative, uz poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog, austrijskog demokršćanina Erharda Buseka ili španjolskog falangista Josea Marije Aznara, sjede i neki bivši pripadnici Komunističke partije Jugoslavije poput umirovljenog slovenskog predsjednika Milana Kučana. On bi, po nekim tumačenjima, danas rado zabranio nekadašnjeg sebe, piše Slobodna Dalmacija.
No, dobije li zeleno svjetlo u Europarlamentu njihov Nacrt Europskog statuta za promicanje tolerancije, te usvoji li ga potom i svih 28 država članica, javno isticanje Titove slike ili zvijezde petokrake ne samo da bi bilo tretirano jednako kao mahanje svastikom ili negiranje holokausta nego bi Ivo Goldstein zbog portreta pokojnog maršala na kaminu Hrvatskog veleposlanstva u Parizu bio smatran počiniteljem teškog kaznenog djela. Jednako bi prošao i svaki demonstrant koji bi se protiv siromaštva, nezaposlenosti i bešćutnosti europskih političkih elita sutra usudio prosvjedovati s crvenom zastavom ili u majici s likom Che Guevare.
‘Stavljanje komunizma i njegovih simbola izvan zakona nije pametna inicijativa. Ti europski inicijatori kao da ništa nisu naučili, primjerice, iz sličnih iskustava Carske Rusije ili dinastije Karađorđevića i Šestojanuarske diktature’, pojasnio je za Slobodnu povjesničar Tvrtko Jakovina. On smatra da se komunistička zvijezda i nacistički kukasti križ ne mogu stavljati u istu ravan jer nisu niti jednako osuđeni u europskom povijesnom kontekstu.
Umjesto represije prema simbolima komunizma, Jakovina drži da se protiv totalitarizma puno efikasnije bori otvaranjem povijesnih arhiva iz razdoblja komunizma koji su u Hrvatskoj, na primjer, još uvijek čvrsto zaključani, premda je dobro poznato da se samo otvorenim i demokratskim društvom kvalitetno suprotstavlja povratku nekog mračnog doba.
