Raspravu
povodom referenduma o definiciji braka, Forum za slobodu odgoja, kao
organizacija civilnog društva koja se bavi obrazovanjem, vidi kao rezultat
dugogodišnjeg nemara prema obrazovanju građana o aktivnom građanstvu i za
aktivno građanstvo te poznavanju temeljnih političkih, građanskih i pravnih
pojmova.
Naročito je zabrinjavajuća ne samo niska svijest građana o pravu,
demokraciji, građanstvu i političkim procesima, već i nedovoljna obrazovanost
mladih generacija, koje su time podložnije manipulaciji i utjecaju medija te
interesnih skupina.
Konflikti u društvu su neupitni i neizbježni. Oni
upućuju na raznolikost stavova, vrijednosti i kulturne povijesti građana, što
je dobrodošlo za razvoj demokracije. Ono što je puno gore, a čemu trenutno
svjedočimo, jest nepostojanje mehanizama javne diskusije i dijaloga, medijacije
među interesnim skupinama, aktivnog pristupa nalaženju konstruktivnih rješenja
na dobrobit svih, kao i informiranosti građana o tome što su uopće ljudska
prava, što je Ustav te koji je značaj referenduma i referendumskih pitanja.
Sve ovo je
snažan argument za kvalitetno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u
hrvatski obrazovni sustav. Razvoj
društvenih i građanskih kompetencija – ravnopravnosti, sudjelovanja,
odgovornosti, kritičkog mišljenja, artikuliranja vlastitih stavova i prava,
solidarnosti te brige za drugoga i za one u nepovoljnom položaju – od iznimne
su važnosti za kvalitetan razvoj demokratskog društva.
I ono što je
najvažnije: Građanski odgoj i obrazovanje razvija kompetencije koje sprečavaju
netoleranciju, mržnju, svaki totalitarizam i autoritarizam, bez obzira na to s
koje strane dolazio.
Građanski odgoj i obrazovanje zajedno s ostalim
obrazovnim segmentima, može oblikovati društvenu svijest u kojoj se neslaganje
i/ili kritika neće gledati kao nelojalnost ili nedomoljubni čin, već suprotno –
kao prilog izgradnji Hrvatske kao zajednice ravnopravnih građana, zajednički
posvećenih ostvarivanju dobrobiti.
Forum za slobodu odgoja svaki društveni proces
promišlja u kontekstu obrazovnog sustava. Nekoliko puta smo upozoravali javnost
kako ponašanje i govor koji se koriste u javnosti uvijek imaju pedagošku ulogu:
djeca i mladi prate ono što se događa i
iz toga uče. Ovu činjenicu uvijek treba imati na umu i ova činjenica
stavlja veliku odgovornost na sve građane, a posebno na one koji ulaze u javni
prostor. U situaciji naglašenih društvenih podjela, kao što je ova, iznimno je
važna uloga nastavnika koji mudro trebaju pristupiti ovoj temi te spriječiti
bilo kakvo nasilje i diskriminaciju. U svakom slučaju treba izbjeći svaki
pritisak na bilo koga. Škola je mjesto
gdje se uče temeljne socijalne kompetencije – komunikacija, tolerancija,
poštivanje drugoga i drugačijega te argumentirano zastupanje prava i stavova
(vlastitih, ali i onih pojedinih društvenih skupina).
Referendum je
usmjerio društveni fokus na segment koji je već zakonom zaštićen, a njegova
ustavna zaštita neće učiniti naše obitelji ni sretnijima ni boljima. Za to
su potrebne potpuno drugačije mjere, poput kvalitetnih zakona (Obiteljskog i
drugih), kompetentnih stručnjaka te zajedničke vizije i vjere u bolju budućnost
(onu koja će djecu i mlade prije svega zadržati u Hrvatskoj i ponuditi im
perspektivu). Sustavna briga o
obiteljima i o djeci, sustavna potpora roditeljima i školama ne može se
propisati referendumskom definicijom. Na tome se jednostavno treba pametno i
dugoročno raditi.
Na kraju, referendum i referendumska rasprava su
skrenuli pažnju javnosti s rasprave o Strategiji znanosti, obrazovanja i
tehnologije – dokumentu iznimnog značenja za ovo društvo čija dobrobit, u
globalnom kontekstu, leži jedino u ljudima koji ga čine. Obrazovani i
samosvjesni ljudi koji cijene svoj identitet i kulturno nasljeđe, a s druge
strane prihvaćaju u zajednicu drugoga i drugačijeg preduvjet su razvoja i
napretka u društvu koje se mijenja i ide naprijed.
