Bolesti dišnog sustava na prvom su mjestu ljestvice oboljelih u
Hrvatskoj u 2012., podaci su koji se mogu iščitati iz Hrvatskog
zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2012. godinu u izdanju Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
U 2012. broj
utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske
medicine iznosi 11.860.284, što je tri posto manje nego prethodne
godine.
Najzastupljenije dijagnoze; najviše se boluje od bolesti dišnog
sustava
Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava (1.761.319 ili 15
posto ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja). Bolesti srca i krvnih
žila i dalje su na drugom mjestu – zabilježene u 1.447.329 ili 12 posto
slučajeva. Slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva
zabilježene u 1.361.028 slučajeva ili 11,5 posto.
Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa
zdravstvenom službom zabilježeni u 794.217 slučajeva ili 6,7 posto, na
četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava sa 734.028
slučajeva ili šest posto na petom.
Slijede duševne bolesti i poremećaji; endokrine bolesti, bolesti
prehrane i metabolizma; simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski
nalazi; bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.
Kako izgleda borba sa zaraznim bolestima? AIDS na jednoj od najnižih
razina u Europi
U publikaciji HZJZ-a izdvojeni su i najvažniji podaci i
pokazatelji stanja zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2012. Oni upućuju da
se situacija može procijeniti kao povoljna.
Između ostaloga se može uočiti stalno vrlo niska učestalost
trbušnog tifusa, niska učestalost bacilarne dizenterije i hepatitisa A,
sve to kao povoljna posljedica općeg poboljšanja higijensko sanitarnih
prilika u zemlji.
Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se
cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus,
pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis).
Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza
zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj
izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje u 2012.
povoljan nastavak pada učestalosti.
Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS).
AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.)
zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova
porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa
mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do
zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od
vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983.
Raspodjela svih bolesnika zajedno prema skupinama povećanog
rizika pokazuje najveći udio homo/biseksualnih (muških) osoba (50,4
posto), a razmjerno malen udio uživatelja intravenskih droga (7 posto).
Znatan je udio promiskuitetnih heteroseksualnih osoba (drugi po
zastupljenosti).
No epidemiološka anamneza u tih osoba upućuje da su se gotovo
svi ti bolesnici zarazi izložili izvan Hrvatske, za vrijeme svog u
pravilu dugotrajnog boravka u inozemstvu, u nekoj od zemalja s visokom
učestalošću HIV infekcije.
U 2012. kao ni u prethodnim godinama nema novooboljelih među
oboljelima od hemofilije zahvaljujući sustavnoj kontroli i sigurnosti
krvnih pripravaka u nas.
Udio skupine “nepoznato” i dalje je razmjerno malen (3,2 posto
svih slučajeva), što govori da se kruženje infekcije kod nas i dalje
zadržava unutar poznatih skupina povećanog rizika, bez “prodora” u opću
populaciju, no takvo stanje treba održavati daljnjom provedbom svih
predviđenih preventivnih mjera, a po potrebi i dopunskih, na temelju
pozornog analiziranja epidemioloških osobina kretanja ove infekcije,
smatraju u HZJZ.
Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta.
U ovakvu se procjenu već može uključiti i tuberkuloza koja je u
postupnom povlačenju s najnižom do sada stopom od 12,5/100.000
stanovnika. No još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan
rad na provedbi programa mjera.
Postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih
postojećih rizičnih čimbenika još uvijek je nesigurno i ovisno o
daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, drže u HZJZ-u.
Prevencije putem organiziranog cijepljenja
Nacionalni Program masovnog cijepljenja jedna je od
najuspješnijih i najopsežnijih preventivnih zdravstvenih akcija u
zemlji. Njegovo plansko izvršenje obveza je ne samo za građane –
cjepljenike, već također i za liječnike – cjepitelje, a i organizatore i
financijere tog programa.
Program se stalno unapređuje na temelju najboljih stručnih
procjena i postupno širi. Godine 1999. uvršteno je cijepljenje protiv
hepatitisa B u 6. razredu osnovne škole, a od 2002. cijepljenje protiv
Hemophilusa influenzae tipa b za dojenčad.
Iste godine uvedeno je i cijepljenje protiv tetanusa za
šezdesetgodišnjake najprije kao primarno cijepljenje, a danas kao
docjepljenje za kohortu 60 godišnjaka. U 2007. uvedeno je i cijepljenje
protiv hepatitisa B za novorođenčad.
Analiza postotaka obuhvata osoba predviđenih za cijepljenje u
2012. pokazuje da je obuhvat primovakcinacijom vrlo dobar i u svim je
cijepljenjima postignut ili premašen zakonom propisan minimum.
Slabiji je bio obuhvat kod cijepljenja (docjepljenja) protiv
tetanusa 60-godišnjaka (54,3 posto), zbog čega se na tom polju ulažu
dodatni napori.
Procijepljenost se uz podatke za cijelu zemlju i svaku županiju
posebno, prati i po manjim područjima unutar županija (tzv.
epidemiološka područja) kako bi raspored cijepljenih bio što
jednoličniji, odnosno da ne nastanu tzv. “džepovi” niske
procijepljenosti, što je podloga za nastanak manjih ili većih ponovnih
epidemija sada potisnutih bolesti.
Najčešći uzroci smrti u 2012.
Vodeći uzrok smrti u 2012. godini su cirkulacijske bolesti od
kojih je umrlo 24.988 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine
bolesti iz koje se izdvajaju vodeći uzroci smrti umrlo je 13.940 osoba.
Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz ove dvije
skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja,
bolesti probavnog sustava, bolesti dišnog sustava i druge manje
zastupljene uzroke.
U 2012. umrlo je 2.951 osoba nasilnom smrću. Među nesretnim
slučajevima čija stopa smrtnosti iznosi 49,3/100.000 vodeći uzrok su
padovi sa stopom 24,4/100.000. Samoubojstva bilježe stopu smrtnosti
18,2/100.000 dok ubojstva 1,2/100.000. Nasilne smrti su znatno rjeđe kao
uzrok smrti u žena (četiri posto; nego u muškaraca (sedam posto).
