Sekcija za gospodarenje otpadom Znanstvenog
vijeća za zaštitu prirode HAZU-a organizirala je tribinu o Mehaničko –
biološkoj obradi otpada u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.
Iako je Centar za gospodarenje otpadom
Zadarske županije, koji bi trebao imati i MBO – postrojenje, vruća tema
posljednjih mjeseci, na tribini o Mehaničko – biološkoj obradi otpada
bilo je malo zainteresiranih.
U raspravi se uglavnom izražavalo
nezadovoljstvo izabranom lokacijom, u Binjanima Donjim, a iz publike se
čulo pitanje – jesmo li se mogli odlučiti za model “bez deponija”,
odnosno oporabu otpada.
Odavno su poznate “čipirane” kante za koristan
otpad i brojne stimulacije za odvojeno odlaganje i prkupljanje
smeća. Međutim, kako je rekao ing. Renato Šarc – čak i da odvojeno
prikupljamo sirovine koje se mogu reciklirati, ostat će barem 30 posto
otpada koji će se morati obraditi.
Predloženo MBO postrojenje ne isključuje
ekološku poljoprivredu u svojoj blizini i ekonomski je
najprihvatljiviji način da se riješimo deponija kojih je u Zadarskoj
županiji 11 – plus, još 200-tinjak divljih deponija – čulo se na tribini
koju je organizirala Sekcija za gospodarenje otpadom Znanstvenog vijeća
za zaštitu prirode HAZU-a.
Akademik Franjo Tomić, u razgovoru za Radio Zadar je istaknuo: “Mehaničko-biološka
obrada u sebi sadrži prvo svega sortiranje, reciklažu, a onda obradu u
svrhu proizvodnje goriva iz otpada. Dakako da je potrebno reciklirati
sav iskoristiv dio kućanskog otpada: metale, staklo, papir, plastiku”.
U Europskoj uniji trenutačno radi 330
MBO-postrojenja. Godišnji prosjek povećanja odvojenog prikupljanja
otpada u EU iznosi 3,5 %. Ing. Renato Šarc, koji je na okruglom stolu
govorio o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom optimistično očekuje
kako će se u Hrvatskoj do 2020. godine odvojeno sakupljati i reciklirati
50 % otpada. No, uvijek će biti otpada koji se neće moći oporabljivati,
a od mnogobrojnih tehnologija prerade Hrvatska se odlučila za MBO,
rekao je Šarc.
-“Mehaničko-biološko postrojenje (MBO) tehnološka je i
kontrolirana kombinacija mehaničkih i bioloških procesa za obradu otpada
radi odvajanja korisnih materijala, proizvodnje alternativnog goriva te
mikrobiološke razgradnje preostalih organskih tvari. Organizacijske,
tehnološke i ostale mjere osiguravaju kontroliranu kontrolu emisija iz
svih dijelova postrojenja“
U diskusiji, iz publike je u više komentara izražena sumnja – hoće li
se u samoj izgradnji, a kasnije i u radu takvoga postrojenja (čija je
gradnja predviđena u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Zadarske
županije) primjenjivati ekološki standardi.
“Zadar je već ‘opečen’ s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kod gradskog groblja” – čulo se u raspravi.
Znanstvenici koji su sudjelovali na skupu jednoglasno su se složili
kako nema ugroze od MBO postrojenja za vodu, tlo i zrak. Ipak, naglasili
su, pod uvjetom da se poštuju strogi standardi ne koje obvezuje čitav
niz zakona, propisa, pravilnika.
Na pitanje – zašto među panelistima, uvaženim doktorima znanosti ne
sjedi i fizikalni kemičar dr. Stanko Uršić koji zagovara sasvim drukčiji
koncept sustava gospodarenja otpadom – odgovor je izostao.
