Papa je Aziju proglasio svojim prioritetom prošlo ljeto kad se vraćao iz Rija sa Svjetskog dana mladih
Iako će ovotjedni posjet Južnoj Koreji papi Franji biti tek
treći odlazak u inozemstvo, putovanje u Aziju nosi veliku simboliku i
Katoličkoj Crkvi jako je važno.
Franjo će u Južnoj Koreji boraviti od 14. do 18. kolovoza, ondje
će biti za blagdan Velike Gospe i sudjelovati na šestim Azijskim danima
mladih Daejeonu.
Papa je Aziju proglasio svojim prioritetom prošlo ljeto kad se
vraćao iz Rija sa Svjetskog dana mladih. “Moram u Aziju”, rekao je tada.
Naglasak koji želi staviti na taj kontinent potkrepljuje i time što će
mu poslije Južne Koreje sljedeća putovanja biti na Šri Lanku i Filipine,
u siječnju 2015. godine.
Samo tri posto stanovnika najmnogoljudnijeg kontinenta su
katolici, a Franjin prethodnik Benedikt za svog osmogodišnjeg
pontifikata nijednom nije bio u Aziji, naglašava agencija dpa. No, čak i
prije evangelizacije i misionarstva, “Papa s kraja svijeta” želi
pokazati kako mu je stvaran cilj potpuno globalizirati Katoličku Crkvu,
koja je i dalje centrirana na ono što se događa oko Rima, ‘usidrena’ u
okružju u kojem ima većinu i privilegije i često je preokupirana
dogmatskim pitanjima.
Slobodnija i vitalnija Crkva
Azijski katolicizam, suprotno, mlad je i manje ukorijenjen u
okolnu kulturu te manje zainteresiran za traženje odgovora na svako
pitanje u Vatikanu, piše Huffington Post.
Iako 130 milijuna azijskih katolika čini samo 11 posto katolika u
svijetu, Crkva u Aziji raste brže nego na bilo kojem drugom kontinentu
osim Afrike, a gotovo pola Azijaca mlađe je od 25 godina.
Azijskim crkvama često koristi što su toliko daleko od Rimske
kurije. Primjerice, azijski biskupi slobodniji su reći Rimu kada se ne
slažu s nekim pitanjima ili odlukama i imaju bolje šanse da ih Rim pusti
da rade po svom, što je dinamika decentralizacije kakvu Franjo želi
ostvariti.
“Njihov katolicizam neopterećen je težinom pitanja kakva
okupiraju europske i sjevernoameričke katolike i mogu biti smetnja u
praćenju Isusa u novim okolnostima 21. stoljeća”, kaže otac Michael
Kelly, jezuit (kao i Franjo) i ravnatelj zajednice azijskih katoličkih
novinskih agencija sa sjedištem u Hong Kongu.
“Na zapadu, vidimo se pod okriljem Rima, u piramidalnoj
strukturi”, rekao je Tom Fox, izdavač National Catholic Reportera. “U
Aziji je početna točka uvijek bila mjesna crkva”, dodaje.
Pitanja socijalne pravde glavna su za azijske vjernike, kao što
su i za Franju, koji poziva katolike na razvijenom zapadu da se okrenu
više nauku Evanđelja o siromaštvu i socijalnoj nejednakosti nego što se
brinu za pitanja seksualnog morala.
Zajedno, ovakva kombinacija često znači da azijski katolicizam
iskazuje vitalnost i fleksibilnost kakva nedostaje vjernicima Starog
Svijeta i kakvu Franjo želi vidjeti posvuda. “Crkva u Aziji mnogo
obećava”, rekao je Franjo u intervjuu u lipnju.
Malobrojnost i odnosi s Kinom najveći problemi
Međutim, azijski katolicizam predstavlja i dosta ozbiljnih
izazova i za Franju i za Crkvu. Najveći je taj što su katolici, ne
računajući Južnu Koreju i Filipine, majušna manjina od jedan ili dva
posto stanovništva. Kao rezultat, često ih smatraju društvenim i
kulturnim ‘autsajderima’, što je fenomen koji može ojačati katolički
identitet, ali ih i pretvoriti u mete predrasuda i progona.
Drugo, pokušaji da se ‘odlede’ odnosi Vatikana i Pekinga,
zamrznuti desetljećima, ne napreduju dobro i osiguranje crkvene potpore
svojoj kongregaciji u Kini, koja katolike strogo kontrolira, mogao bi
biti Franjin najveći izazov.
Kina, kako je to Franjo pažljivo sročio, “velik je kulturni
izazov, vrlo velik”. Problem postojanja državne katoličke crkve koja
sluša Peking, a ne Vatikan, i odbijanje kineskih vlasti da dopuste
slobodu izvornoj Rimskoj Crkvi, koja u Kini živi praktički u ilegali,
zasad su nepremostiv problem u odnosima dviju država.
Odnosi su toliko delikatni da vatikanski dužnosnici ne žele reći
hoće li Franjo slijediti uobičajeni protokol i poslati telegram s
dobrim željama pekinškoj vladi kad bude nadlijetao kineski teritorij na
putu prema Dalekom istoku. No, i to je nekakav napredak. Posljednji papa
u Koreji bio je Ivan Pavao II. 1989. godine. On je odbio letjeti iznad
Kine i odlučio se za zaobilazni put, preko Rusije, i tada poslao
protokolarni brzojav Mihailu Gorbačovu.
Četiri mise i deset propovijedi
Papa će u Južnoj Koreji služiti četiri mise na otvorenom i
imati još deset govora i propovijedi. Susreti s mladima bit će u
središtu njegova pohoda, uključujući i misu na dan Uznesenja Blažene
Djevice Marije na stadionu u Daejonu, izgrađenom za Svjetsko prvenstvo
2002. godine.
Južnokorejski katolici nadaju se da će Papin dolazak odjeknuti
diljem kontinenta. “Korejska ckrva postat će vrata evangelizaciji
Azije”, kazao je otac Matthias Hur Young Yup, glasnogovornik seulske
nadbiskupije.
Duhovni vrhunac posjeta vjerojatno će biti beatifikacija 124
korejska mučenika na povijesnim vratima Seula 16. kolovoza. Očekuje se
da će događaju nazočiti milijun ljudi i seulska policija priprema
iznimne sigurnosne mjere.
Na završnoj misi u seulskoj katedrali 18. kolovoza, očekuje se
papin govor o podjeli Korejskog poluotoka na dvije države, Sjevernu i
Južnu, i odnosima s Kinom.
U Južnoj Koreji ima 5,4 milijuna katolika, odnosno nešto više od
10 posto stanovništva. Zajedno s protestantima postotak kršćana penje
se na 28 posto populacije, što je više od bilo koje druge vjerske
skupine. Oko 22 posto stanovnika su budisti, a gotovo ih pola ne
prakticira nikakvu religiju.
Širenje kršćanstva u Koreji uvelike je zasluga laika, a ne
misionara. Po crkvenim dužnosnicima, korijeni kršćanstva na Korejskom
poluotoku sežu u 17. stoljeće. U Sjevernoj Koreji kršćani su izloženi
brutalnoj represiji iako je formalno sloboda vjeroispovijesti dopuštena.
Katolika u toj komunističkoj zemlji ima do 5000, a kršćana ukupno 14
tisuća.
Franji je ovo treće putovanje izvan Italije otkako je izabran u
ožujku 2013. godine. Lanjskog srpnja bio je u Brazilu na Svjetskim
danima mladih, a u svibnju ove godine posjetio je Svetu Zemlju povodom
pedesete godišnjice povijesnog susreta Pavla VI. i carigradskog
patrijarha Atenagore.
