U svijetu se danas obilježava Dan svjesnosti o limfomima, zloćudnim
tumorima koji nastaju iz stanica sustava zaduženog za obranu organizma, a
među 10 su najčešćih tumora čija učestalost stalno raste.
Hrvatska udruga leukemija i limfomi obilježit će taj dan skupovima koji
će se istovremeno, uz pomoć video veza, održati u šest gradova –
Zagrebu, Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Donjem Miholjcu.
Na njima će bolesnici, njihove obitelji, liječnici i medicinske sestre
koji sudjeluju u liječenju limfoma razgovarati o tome kako bolesnici
doživljavaju bolest i liječenje, na koje poteškoće nailaze i jesu li im
dostupni svi potrebni lijekovi.
Medicinski direktor udruge Igor Aurer ističe da je epidemiološka slika
oboljelih od limfoma u Hrvatskoj slična kao u drugim zemljama srednje
Europe.
Godišnje se na 100.000 stanovnika dijagnosticira više od 10 novih
slučajeva non-Hodgkin limfoma (NHL), oko 2,5 slučaja Hodgkinovog limfoma
(HL), te oko 4 nova slučaja kronične limfocitne leukemije (KLL).
Učestalost NHL-a, kaže Aurer, rasla je posljednjih desetljeća i dosegla
vrijednosti slične drugim razvijenim zemljama, dok je učestalost HL i
KLL u Hrvatskoj razmjerno stalna.
Upotreba novih, skupih lijekova, značajno poboljšala prognozu bolesnika s limfomima
Zadnjih godina je upotreba novih, skupih lijekova, značajno poboljšala
prognozu bolesnika s limfomima, tako da ih danas umire i do 40 posto
manje nego ranije, no i dalje značajan broj bolesnika na kraju podlegne
opakoj bolesti.
Prije nekoliko godina Hrvatska udruga leukemija i limfomi uspješno je
provela akciju za stavljanje na listu lijeka za liječenje B-limfoma,
čija je cijena oko 110.000 kuna, a povećava izlječenje za oko 15 posto.
Danas se mogu nabaviti novi lijekovi, čija se cijena kreće oko 500.000
kuna, a također značajno povećavaju preživljavanje, ali ih treba
dugotrajno uzimati. Pitanje je kako se naše društvo i zdravstveni sustav
mogu nositi s tim izazovima, s obzirom na krizu i besparicu, napominje
Aurer.
Većina bolesnika s limfomima liječi se citostaticima – kemoterapijom,
značajan broj imunoterapijom, a manji dio treba zračenje. Rezultati
liječenja koji se postižu u Hrvatskoj usporedivi su sa svjetskim.
Budući da je liječenje složeno, a neki lijekovi skupi, sve češće se
bolesnici upućuju u kliničke bolnice koje su zbog toga izložene njihovom
sve većem pritisku.
Zbog kontinuiranog smanjenja broja postelja i financijskih sredstava od
HZZO-a, kao i nedostatka kadrova, sve je veći problem održavati
postojeće standarde, upozorava Aurer.
