Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više
od polovice, objavila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF
(World Wide Fund for Nature) u izvještaju o stanju planeta 2014.,
objavljenom danas u cijelome svijetu.
WWF-ov izvještaj
pokazuje da “ekološki otisak”, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa
čovječanstva, nastavlja rasti, pa bi nam trebao jedan i pol planet kako
bi se obnovili svi neophodni resursi.
Deset zemalja s najvećim “ekološkim otiskom” po glavi stanovnika
su Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad
i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska.
“Ekološki otisak” pokazuje da svih 27 država članica EU živi
iznad mogućnosti jednog planeta. Kada bi svatko na Zemlji živio život
prosječnog stanovnika EU, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta kako bi
zadovoljilo svoje potrebe za prirodnim resursima.
I Hrvatska troši previše resursa
U usporedbi s Hrvatskom, koja troši resurse 1,86 planeta,
stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, a u Srbiji
1,43 planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku, dok Slovenija troši
čak 2,64 planeta.
Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa
kaže kako zabrinjava spoznaja da se i u EU, koja je godinama prednjačila
u tim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom
razvoju.
EU prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, napominje
Remeta, a dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o
pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU.
Upozorila je da se, s obzirom na podatke iz izvještaja koje se
odnose na Hrvatsku, promjene moraju dogoditi na svim razinama hrvatskog
društva, posebno u energetici i proizvodnji koji svoje djelatnosti
moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom
iskorištavanju sirovina.
Riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova manje za 52 posto
Izvještaj pokazuje da su se od 1970. do 2010. godine
populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova na planetu
smanjile za 52 posto. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 posto,
što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta.
Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je
Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća
prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka
uništavanja i gubitka staništa, utjecaj lova i ribolova je također
značajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornijim za moguće
izumiranje vrsta.
Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim
razinama, WWF ističe da učinkovito upravljanje zaštićenim područjima
može podržati oporavak biljnog i životinjskog svijeta, pa je tako Nepal,
zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina,
zabilježen kao dobar primjer.
WWF-ov izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije UN-a koja
je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena i pružila dokaze
da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta.
Klimatske promjene uzrokuju nestašicu hrane
Globalne emisije ugljičnog dioksida glavni su uzrok
globalnog zagrijavanja i već utječu na biološku raznolikost i
biokapacitet planeta, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.
Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više
od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec
dana godišnje.
Blizu milijarde ljudi pati od gladi, a klimatske promjene, u
kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku
raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.
Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu
jedna su od mogućnosti za kontrolu tih negativnih trendova, a globalni
sporazum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva, s
obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u
“ekološkom otisku”, stoji u izvještaju WWF-a.
