BBC-ev reporter Guy De Launey, napravio je pregled promjena koje je
Hrvatskoj donio ulazak u Europsku uniju. “Godinu dana nakon tog događaja
zemlja je u recesiji od koje bi i najtrezveniji Hrvat potegao čašicu
rakije”, piše britanski BBC.
U zadnjih mjesec dana analitičari su često spominjali mogućnost da
Bruxelles i Međunarodni monetarni fond (MMF) Hrvatskoj ponude program
pomoći za gospodarstvo, no to će ovisiti o tome hoće li Hrvatska
poduzeti veće rezove u državnoj potrošnji i potaknuti novo
poduzetništvo.
Smanjenje državne potrošnje u ovome bi trenutku bilo politički opasno
jer je do izbora još godinu dana, kaže De Launey. Iako je članstvo u
Europskoj uniji Hrvatskoj omogućilo pristup sredstvima iz fondova za
poticanje malog i srednjeg poduzetništva, pokazalo se da nije tako
jednostavno doći do njih.
“I dalje smo u postupku pripreme cjelokupne dokumentacije koja bi nam
omogućila da iskoristimo strukturne fondove Europske komisije. Govorimo
pritom o iznosu od nešto više od milijarde eura godišnje. To će
omogućiti znatno bolje financiranje za potrebe razvoja novih proizvoda
malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj”, rekao je viši direktor u agenciji
HAMAG-BICRO Ivo Friganović.
No, nakon financijske krize koja je snažno uzdrmala Europu u 2008., samo
oni najoptimističniji vjerovali su da će članstvo u EU-u biti spas za
hrvatsko gospodarstvo. Ipak, pomoćnik ministrice za vanjske poslove i
europske integracije Hrvoje Marušić razmišlja pozitivno. Među dosad
ostvarenim koristima izdvaja izvoz u zemlje članice EU-a, koji je u
prvoj godini hrvatskog članstva uvećan za 15 posto.
“Konačno smo postali dio jedinstvenog tržišta, sa svim njegovim
slobodama. Vlasnici kompanija govore mi da su vrlo optimistični i da
osjećaju trenutne koristi, da je sada puno lakše poslovati nego što je
bilo prije ulaska u EU”, rekao je Marušić.
No, te slobode sa sobom nose i veću odgovornost. Hrvatska mora
udovoljiti oštrim zahtjevima u programu koordinacije ekonomskih politika
zemalja članica EU-a pod nazivom Europski semestar. Za zemlju i vladu
koje su navikle donositi vlastite odluke to su teške prilagodbe.
Predsjednica izvršnog odbora Europskog pokreta Hrvatska Nataša Owens
kaže da je jaz između ideala i stvarnosti nekim ljudima teško
prihvatiti.
“Moja su se očekivanja ispunila jer sam, mislim, bila prilično upoznata s
time što se može očekivati. Mnogi ljudi imali su krive predodžbe i
pogrešna očekivanja. Oni su EU vidjeli kao jednu veliku banku koja će
nam pomoći bez da mi radimo svoj posao”, izjavila je.
Nekima je članstvo pojednostavilo poslovanje. Tako BBC piše o
istarskom gradiću Vodnjanu gdje irski arhitekt Paul O’Grady ponosno
pozdravlja posjetitelje u trgovini vrhunskog maslinovog ulja koje
proizvodi njegov hrvatski tast Silvano Puhar. Ističe kako je prodaja
većih količina njihova maslinovog ulja zemljama članicama EU-a postala
puno jednostavnijom.
“Mislim da EU potiče ovdašnje proizvođače da budu profesionalniji.
Zajedno s tim, veći optimizam osjeća se i među mlađom generacijom – sada
počinju uviđati da postoje izgledi da pribave ulaganja i pomoć za
ruralne proizvode”, rekao je O’Grady.
Ipak, postoje još uvijek zadrške i oko toga. Paul O’Grady kaže da bi
trebalo biti puno jednostavnije aplicirati za sredstva iz fondova EU-a, a
sugerira da bi Bruxelles trebao preuzeti dio odgovornosti u vođenju
hrvatskih poslovnih pothvata kroz taj proces.
