Postrojba američke vojske “Ironhorse” s oko 700 vojnika, 20-ak
borbenih tenkova M1A1 Abrams i oklopnim borbenim vozilima Bradley i
Stryker jedna je od najveličanstvenijih postrojbi u američkim oružanim
snagama koja je stupila na bivše sovjetsko tlo.
Nekoliko baza i obučnih
područja iz kojih će te potrojbe djelovati bile su izgrađene za
nekadašnju sovjetsku Crvenu armiju.
Cilj je uvjeriti Moskvu da bi, za razliku od Ukrajine koja nije
članica NATO-a, svako rusko miješanje u Litvu, Latviju i Estoniju
značilo rat sa Sjevernoatlantskim savezom. Sve tri zemlje su nekada bile
dio SSSR-a, a analitičari su uvjereni da bi Moskva htjela tamo ponovno
učvrstiti svoj utjecaj, posebice u područjima s ruskom etničkom
zajednicom.
Poljska, koja je za vrijeme Hladnog rata bila pod sovjetskom
čizmom, vrlo je nervozna zbog ponašanja Rusije iako je sada članica EU-a
i NATO-a. To je, međutim, ne sprečava da gorljivo lobira za vidljiviju i
snažniju nazočnost američkih snaga u tom području.
“Cilj je da ovo bude jako vidljiva demonstracija predanosti
prema našim saveznicima. Možda će nam trebati više vremena za
razmještanje snaga nego nekim lakšim borbenim snagama, ali nema do tenka
ukoliko želite postići učinak”, kazao je kapetan John Farmer, časnik
zadužen za odnose s javnošću.
Jedinica “Ironhorse” ima bazu u Teksasu, a njezino osoblje je trenutno u Njemačkoj gdje se s opremom priprema za pokret.
Stalna nazočnost američkih i drugih jedinica na Baltiku i dalje
nije na stolu, djelomično zbog bojazni da bi to predstavljalo kršenje
sporazuma NATO-a i Rusije iz 1997. Za sada, NATO i američki partneri
govore o “rotaciji” snaga koje bi dolazile i odlazile.
Prošli je tjedan danski general Knud Bartels, predsjednik vojnog
odbora NATO-a, kazao da će NATO “imati prave snage i pravu opremu u
pravo vrijeme”.
