Bivši direktor u naftnoj kompaniji Ina i prebjeg iz socijalističke
Jugoslavije Đureković smaknut je hicima iz pištolja te udarcima sjekirom
1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Muenchena.
Ubijen je u
improviziranoj tiskari smještenoj u garaži drugog hrvatskog emigranta,
Krunoslava Pratesa, koji je istovremeno uređivao iseljenički tisak i
informirao Udbu. Četvrt stoljeća nakon atentata Prates je osuđen na
doživotni zatvor zbog pomaganja u ubojstvu, a tijekom suđenja su
isplivala i imena ‘jugo špijuna’ Perkovića i njegova šefa Mustača, koji
su zajedno u petak sjeli na optuženičku klupu.
Prvi dan suđenja protekao je u čitanju optužnica i čitanju
dokumenata koje je obrana Josipa Perkovića (69) dostavila sudu kao
materijal koji bi mogao koristiti u daljnjoj obrani.
Nalog i organizacija
Predstavnici Glavnog državnog odvjetništva Wolf Dieter Dietrich i
Lienhard Weiss pročitali su optužnicu u kojoj se optuženima predbacuje
davanje naloga i organizacija Đurekovićeva ubojstva.
Zravku Mustaču (72) se predbacuje da je suoptuženom Perkoviću “u
Zagrebu ili negdje drugdje” i to prije 28. srpnja 1983., dakle prije
ubojstva Đurekovića, kao nadređeni dao nalog za planiranje ubojstva
hrvatskog emigranta, a nakon detaljnog opisa počinjenog djela,
odvjetništvo je zaključilo kako je nalog za ubojstvo stigao od “zasad
neidentificiranih osoba u komunističkom vrhu”.
Državno odvjetništvo polazi od toga da je Đurekovićevo ubojstvo
inicirao jugoslavenski komunistički čelnik Mika Špiljak koji je time
htio ukloniti svjedoka koji bi mogao svjedočiti u slučaju ilegalnih
poslova svog sina Vanje, koji je također kao i Đureković bio visoki
dužnosnik u državnoj naftnoj kompaniji Ina.
Državno odvjetništvo je zaključilo kako se radi o ubojstvo iz
“kako se čini, političkih razloga, dakle iz posebno niskih pobuda”.
Optuženi su se tijekom prvog dana suđenja preko svojih odvjetnika
izjasnili kako se zasad neće očitovati o događajima ili osobama tijekom
suđenja.
Pisma sudskom vijeću
Nakon toga su suci krenuli s čitanjem dokumenata koje je obrana
dostavila sudu pri čemu se radi o pismima koje je Perković posljednjih
godina slao sudskom vijeću koje je sudilo Krunoslavu Pratesu kao i
Bundestagu i ministru unutarnjih poslova te tadašnjem hrvatskom
predsjedniku Franji Tuđmanu. Sadržaj pisama se svodi na pokušaj
diskreditacije glavnog svjedoka optužbe u slučaju protiv Pratesa te
mogućeg svjedoka i u ovom procesu Vinka Sindičića.
Državni odvjetnici Dietrich i Weiss na konferenciji za novinare
nakon ročišta nisu isključili mogućnost da sudsko vijeće na osnovu
dokaza tijekom suđenja na kraju optužene osudi zbog samog ubojstva,
umjesto suučesništva.
Ustvrdili su i kako je Viši zemaljski sud u Muenchenu već jednom,
u suđenju Pratesu, vjerovao svjedoku Vinku Sindičiću te da je presudu
Pratesu potvrdio i Visoki savezni sud.
Suđenje je prvog dana obilježio i kratki incident kada je
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo pokušao od državnog odvjetništva
zatražiti da se očituje o eventualnom utjecaju Njemačke obavještajne
službe (BND) na neke svjedoke i o ulozi BND-a u terorističkim
aktivnostima u Jugoslaviji. Nobilo je pokušao pročitati izjavu u kojoj
se od državnih odvjetnika traži da se očituju u vezi sa spoznajama koje
posjeduje obrana po kojima je “najmanje jedan svjedok” pod utjecajem
Njemačke obavještajne službe (BND) od koje prima “novčane nagrade” i
upute kako svjedočiti, no predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster je
Nobila upozorio da proceduralno postavljanje ovakvih zahtjeva u ovoj
fazi procesa nije moguće, nakon čega je dogovoreno da Nobilo izjavu sudu
dostavu u pismenom obliku u ponedjeljak.
Kao sutužiteljica u procesu pojavljuje se i udovica Stjepana Đurekovića Gizela koja ne nazoči procesu nego je zastupa odvjetnik.
Mukotrpan i dugačak proces
Njemački mediji popratili su početak suđenja Mustaču i Perkoviću
izvješćima koja upućuju da bi proces mogao biti “mukotrpan i dugačak”.
Muenchenski nadregionalni dnevnik Suddeutsche Zeitung smatra kako
obrana od samog početka suđenja slijedi strategiju diskreditiranja
najvažnijeg svjedoka obrane koji je “smutljivac, mutan tip, kriminalac
povezan s više ubojstava”.
“Čovjeku ne treba vidovnjačka sposobnost kako bi naslutio u kom
smjeru ide obrana okupljena oko odvjetnika Richarda Beyera: u potpunosti
demontirati glavnog svjedoka optužbe”, piše muenchenski dnevnik. No
dnevnik upućuje i na to da istražitelji svjedočenja ovog svjedoka drže
vjerodostojnima i to u toj mjeri da su na temelju njih podigli optužnicu
protiv bivših hrvatskih agenata.
Suddeutsche Zeitung izražava nadu da bi ovaj proces mogao baciti
svjetlo ne samo na ubojstvo Đurekovića nego i na seriju drugih
nerazjašnjenih ubojstava iza koji bi mogla stajati bivša jugoslavenska
tajna služba.
“Ovdje se ne radi samo o nasilnoj smrti Đurekovića nego o mnogo
više: najdulja dosad nerazjašnjena serija ubojstava na njemačkom tlu, u
kojoj je od šezdesetih do osamdesetih godina ubijeno oko 30 hrvatskih
emigranata. Najvjerojatnije uz znanje i pomoć tadašnjih državnika i
tajnih službi”, zaključuje list.
Trnovit put
Muenchenski lokalni dnevnik Abendzeitung smatra kako će najava optuženih da će se braniti šutnjom otegnuti čitav proces.
“Već je sada jasno da će put ka istini biti trnovit”, piše list.
Dodaje kako je barem suradnja s aktualnim hrvatskim vlastima u
međuvremenu poboljšana, za razliku od razdoblja kada se sudilo
Krunoslavu Pratesu krajem prošlog desetljeća kada u istom slučaju, na
suđenju zbog ubojstva Stjepana Đurekovića, hrvatska strana nije
surađivala.
“Njemački istražitelji tada nisu dobili nikakvu podršku hrvatskih
institucija. To se promijenilo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a to
dokazuje i činjenica da su obojica osumnjičenih isporučeni Njemačkoj”,
piše Abendzeitung.
Tabloid Bild je u svom tekstu bivše Udbine čelnike prozvao
“agentima smrti”, opisujući ih kao “dva starija čovjeka pristojno
odjevena koji stoje u sudskom hodniku i smiju se, smijulje se”.
Prvi dan suđenja izazvao je veliko zanimanje javnosti, a dio
sudnice za posjetitelje je uglavnom bio ispunjen pripadnicima hrvatske
zajednice u Njemačkoj. Uoči početka suđenja pred zgradom Višeg
zemaljskog suda su održani i prosvjedi u kojima se traži razjašnjavanje
ubojstava koje su počinile jugoslavenske tajne službe.
Ispitivanje svjedoka, kako je priopćio Viši zemaljski sud, počet će 4. studenoga.
Zasad su predviđena 50 ročišta a suđenje bi trebalo trajati do kraja travnja sljedeće godine.
