N1 Televizija, koja je danas počela s emitiranjem, objavila
je snimke prvog ispitivanja u Uskoku nedavno uhićenog predsjednika
uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića i suvlasnika CIOS-a
Petra Pripuza u kojima dvojica suosumnjičenika zagrebačkog
gradonačelnika Milana Bandića odbacuju sve što im se stavlja na teret.
Uskok tvrdi da je Bandić, zajedno s Ljubičićem i još nekoliko
osumnjičenih u aferi Agram oštetio grad sklopivši štetan ugovor s
Pripuzovom tvrtkom CE-ZA-R, u sastavu CIOS-a, kojim su toj tvrtki, bez
javnog natječaja, dodijeljeni poslove na zbrinjavanju otpada.
Ugovaranjem i zbrinjavanjem manje količine otpada, a istovremenim
plaćanjem po višoj cijeni Čistoća je oštećena za najmanje 2,4 milijuna
kuna, dok se Pripuzov CE-ZA-R okoristio za 1,63 milijuna kuna, tvrdi
Uskok
“Čim sam saznao o čemu se radi, zbog činjenice da se s
gospodinom Pripuzom jako dobro znam, smatrao sam, predostrožnosti radi i
predviđajući ishod događaja, da mogu imati ozbiljnih problema. Zato sam
cijeli postupak od sebe eksplicitno vrlo odmakanuo i nisam se miješao u
nijednoj fazi u nijednu stvar, niti sam imao bilo kakve spoznaje o
tijeku nabave u ovom postupku, niti sam na bilo koji način utjecao na
to, niti sam na papiru stavio bilo koji svoj paraf ili potpis”, navodi
Ljubičić u objavljenoj istražnoj snimci.
Pripuz je, pak, kazao da s gradonačelnikom Bandićem nikada nije
progovorio ni riječi o tom poslu. “Sa Slobodanom Ljubičićem sam
progovorio na način da sam rekao: Slobodane, ja ću se maknuti od toga.
Ti ako se želiš maknuti, makni se, neka službe to odrade u tvoje ime.
Upravo da ne bi došao tu di sam danas”, ispričao je Pripuz Uskokovim
istražiteljima.
Snimke u medijima
Snimke ispitivanja iz Uskoka do sada su više puta “iscurile” u
medije. Posljednji put, početkom listopada, objavljena je snimka
istražnog svjedočenja bivšeg član uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Josip
Sapunar, u kojoj je istražiteljima ispričao kako je HNS-u dao novac iz
HAC-ovog crnog fonda.
Uskok je potom objavio da nakon posljednjih izmjena Zakona o
kaznenom postupku za prenošenje iskaza iz istrage više niti nisu
predviđene sankcije, jer istrage više nisu definirane kao tajne već
nejavne. To konkretno znači tek da istražnom ispitivanju ne može
prisustvovati javnost, a ne i da svi koji im prisustvuju, u njima
sudjeluju ili doznaju njihov sadržaj ne smiju prenositi sadržaj
izrečenog, pojasnilo je tužiteljstvo.
No, čak i kada se otkrivanje detalja istražnih iskaza tretiralo
kao odavanje službene tajne tijela kaznenog progona nisu mogla stati na
kraj “curenju” podataka, bilo da je riječ o policijskim ili
državnoodvjetničkim podacima. Tako su primjerice u mnogim medijima
učestalo objavljivani detalji istrage protiv bivšeg premijera i
predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, što po mišljenju mnogih pravnih
stručnjaka, najpoznatijem hrvatskom optuženiku daje velike šanse na
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Sanaderova obrana žestoko je prosvjedovala i zbog objave
svjedočenja bivšeg ministra Petra Čobankovića u slučaju “Planinska”,
nakon čega je Uskok na razgovor pozvao autora članka u Jutarnjem listu i
sve sudionike postupka kojima je istražni spis bio na raspolaganju.
Ipak, ni nakon više od dvije godine nije otkriveno tko je dao snimku i
počinio kazneno djelo odavanja službene tajne.
Prije Čobankovićeva u javnost je “procurio” i Fiolićev istražni
iskaz u kojem je istražiteljima otkrio da je Sanader kod njega sakrio
pet Bukovčevih slika, procijenjenih na 230.000 eura, ali i da je
Sanaderu dao preko 17 milijuna kuna izvučenih prodajom zgrade u
Planinskoj.
Uskok je tada kao neistinite odbacio navode nekih medija i
Sanaderove obrane da je upravo Državno odvjetništvo u javnost plasiralo
taj iskaz.
