Na petom sastanku država članica Okvirnog sporazuma o slivu rijeke
Save održanom u utorak u Zagrebu na ministarskoj razini, kako je rečeno
na konferenciji za novinarima u stanci sastanka, prihvaćena je
deklaracija koja određuje planove upravljanja poplavama i obnovu
plovidbe na Savi.
Istodobno 15 nevladinih udruga koje se bave
zaštitom prirode iz srednje i jugoistočne Europe zatražilo je otvorenim
pismom od sudionika da se suzdrže od potpisivanja deklaracije dok se
plan upravljanja ne revidira jer smatraju da “počiva na obmanjujućim i
netočnim podatcima”.
Sporazum Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije koji
je stupio na snagu 2004. ima, kako je rečeno na konferenciji, veliko
značenje za prekograničnu suradnju vezanu uz vode.
Ministri i njihovi izaslanici dali su službene izjave u kojima
su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i izrazili spremnost za
rješavanje zajedničkih problema na Savi.
Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da se
na deklaraciji radilo mjesecima i da je ona odličan temelj za nastavak
regionalne suradnje i održivog razvoja na Savi.
Njome se odobrava plan upravljanja slivom rijeke Save nakon
uspješno završenoga prvog ciklusa od 2009. do 2015., koji je “odlična
platforma” za sljedeći ciklus upravljanja od 2015. do 2021., istaknuo
je, dodajući da su sve članice izrazile spremnost na suradnju, posebno
na zajedničkom projektu zaštite od poplava jer su one, uz vodno
gospodarstvo, jedna od najvažnijih obveza koje imamo.
Važnost dugoročne suradnje
U to spadaju planovi upravljanja rizicima te sve one mjere poput
razmjene informacija, te izgradnje sustava prognoziranja i
upozoravanja. Hidrološke i klimatske promjene uzrokuju elementarne
nepogode i katastrofe, pa ih je potrebno svesti na što manju razinu,
kazao je, uz ostalo, ministar Jakovina.
Slovenska ministrica zaštite okoliša Irena Majcen istaknula je
važnost dugoročne suradnje na zaštiti od poplava, kojih je ove godine
bilo dosta u Sloveniji.
Direktor srbijanske Državne direkcije za vode Miodrag Pješčić
rekao je da je deklaracija pomoć Srbiji na putu u Europsku uniju na
kojemu ta zemlja kad je riječ o okolišu treba uložiti oko 10 mlrd eura.
Također je rekao da je Savska komisija primjer uspješne suradnje u
regiji.
Tajnik bosanskohercegovačkog Ministarstva komunikacija i
prometa Igor Pejić istaknuo je da je taj projekt veliku pomoć za BiH,
ali je izrazio žaljenje zbog suspenzije financijskih sredstava za
rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save, koju je Europska komisija
izrekla BiH zbog “nepostignutog napretka na političkoj razini u pogledu
dogovora o uspostavi efikasnog mehanizma koordinacije europskih
integracija”.
Predsjednik Međunarodne komisije za Savu Mitja Bricelj zahvalio
je predstavnicima članica na uspješnoj suradnji te je istaknuo da bez
iskrenog sudjelovanja, koje uključuje i osobnu odgovornost, planirane
mjere neće biti optimalne.
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode,
koordinatora kampanje “Spasimo plavo srce Europe” duž rijeke Save,
istaknuo je u priopćenju da se spomenuti plan upravljanja temelji na
“obmanjujućim i netočnim podatcima te da krši zakonsku legislativu
Europske unije i riskira budućnost rijeke Save – jednog od najvrjednijih
riječnih ekosustava u Europi”.
Romy Durst iz njemačke zaklade za zaštitu prirode “Euronatur”,
stoji u priopćenju, istaknula je da su rijeka Sava i većina njezinih
pritoka u izvanredno dobrom ekološkom stanju, a Savska komisija
klasificirala ju je gotovo cijelim tokom u ekološki najlošiju skupinu
rijeka.
“Naša istraživanja pokazuju upravo suprotno: rijeka Sava i
njezine pritoke su uglavnom u vrlo dobrom ekološkom i hidromorfološkom
stanju, ali Savska komisija nije prepoznala naše studije”, izjavila je
Romy Durst.
Predloženi plan upravljanja potiče izgradnju budućih
hidroelektrana i daljnjih regulacija rijeka jer je duž rijeke Save
planirana izgradnja barem 19 novih hidroelektrana, a stotine drugih na
njezinim pritokama, požalio se Ulrich Eichelmann iz udruge za zaštitu
rijeka Riverwatcha.
Nevladine udruge zato traže od Europske komisije da prestane
financirati sve projekte koji se temelje na “trenutačnom, nepotpunom i
obmanjujućem planu upravljanja”.
“Mi se trebamo više nego ikada brinuti za svoju jedinstvenu
rijeku jer se pritisak na njezine ekosustave povećava, čak i pomoću
Savske komisije”, zaključio je Ulrich Eichelmann.
