Braniteljska populacija posjeduje izniman potencijal, odnosno
psihosocijalne karakteristike oblikovane ratnim iskustvima koje se mogu
iskoristiti za pomoć ranjivim i socijalno osjetljivim skupinama, koje
bi tako dobile potrebnu pomoć, a branitelji bi se osjećali svrhovito i
društveno korisno, rečeno je u četvrtak na predstavljanju rezultata
istraživanja.
Istraživanje je proveo i koordinirao Zbor
udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u suradnji s Hrvatskim
studijima, Institutom Ivo Pilar i Udrugom specijalne policije te uz
potporu Ministarstva branitelja. Riječ je o prvoj znanstvenoj studiji
ovakvog opsega na braniteljskoj populaciji, a njenom provedbom,
istaknuto je u Hrvatskim studijima, slamaju se predrasude prema
braniteljskoj populaciji kao nedostupnoj i zatvorenoj, te otvaraju vrata
novim spoznajama i budućim istraživanjima.
Predstavljeni su rezultati istraživanja “Psihosocijalni
čimbenici koji utječu na osnaživanje i podizanje kvalitete života
hrvatskih branitelja” iz tri dijela kojeg je vodio dr. Igor Mikloušić, u
kojem je sudjelovalo oko 500 branitelja iz oko 30 udruga. Predstavljeno
je i istraživanje o socijalnoj kogniciji kod branitelja, kojom se
proučavala sposobnost pojedinaca za prepoznavanje uzroka vlastitog
ponašanja i ponašanja drugih, kojeg je vodila Martina Knežević,
doktorica psihologije, u kojem je sudjelovalo oko 220 branitelja.
Jedinstvena grupa
Ratna iskustva i specifičnosti životne povijesti branitelja čine
ih jedinstvenom grupom u pogledu međusobne povezanosti unutar same
populacije, dok se s druge strane dolazi do nerazumijevanja javnosti za
trenutačne braniteljske probleme, kao i do poteškoća dijela braniteljske
populacije u reintegraciji u svakodnevni, civilni život, rekao je
Mikloušić.
Izvijestio je da su istraživanja pokazala kako su branitelji
spremni za usvajanja mnogih novih znanja i uključenje u život kroz razne
oblike aktivnosti.
Naglasio je važnost zajedništva branitelja, rekavši
kako se za vrijeme istraživanja moglo svjedočiti nizu braniteljskih
aktivnosti i istupa, poput angažiranja oko obustave postavljanja
ćiriličnih ploča u Vukovaru ili iznimne požrtvovnosti i organiziranosti
pokazane za vrijeme poplava koje su pogodile Hrvatsku.
“To su upravo
primjeri zajedništva i povezanosti koja karakterizira ovu populaciju”,
ocijenio je.
Tijekom istraživanja, dodao je, dobivena je velika količinu
podataka koje treba još obraditi, s ciljem osmišljavanja projekata za
povećanje kvalitete života, kako branitelja, tako i ostatka građana
Republike Hrvatske.
Jaka i ekstremna trauma
Prema riječima Martine Knežević, istraživanje je dokazalo da
stres utječe na socijalnu kogniciju, a ratni stres kojeg je definirala
kao jaku i ekstremnu traumu, ostavlja posljedice i nakon 50 godina. Kao
izravni sudionici ratnih zbivanja, sudionici Domovinskog rata bili su
izloženi životno ugrožavajućim situacijama (topničko-minobacački napadi,
puščana i snajperska vatra i slično), različitim vremenskim i
higijenski nepovoljnim uvjetima (neprimjereni uvjeti održavanja
higijene, ekstremno visoke i niske temperature i sl.) te ostalim
višemjesečnim ratnim stresovima, istaknula je.
U istraživanju, koje je bilo dragovoljno i anonimno, ukazuje se
da je oko 44 posto branitelja imalo neke simptome Postraumatskog
stresnog poremećaja, a da je oko 60 posto njih sudjelovalo u snažnim
borbenim djelovanjima u kojima su bili izloženi velikoj opasnosti po
život.
“Pokazalo se kako ispitani dio braniteljske populacije ima
poteškoća s prepoznavanjem emocija kod sebe i drugih ljudi, što može
dovesti do neadekvatnih socijalnih odnosa u društvu, a to posljedično
može značiti niži stupanj zadovoljstva branitelja vlastitim društvenim
životom. Branitelji s izraženim simptomima PTSP-a slabije reguliraju
vlastite emocije”, navela je Knežević.
Dio istraživanja usmjeren na kvalitetu života kod hrvatskih
branitelja pokazuje da su branitelji najviše zadovoljni odnosima s
bližnjima, a najmanje vlastima i upravom. Opća populacija u Hrvatskoj
također je najmanje zadovoljna vladom i upravom, ali rezultati opće
populacije su značajno viši nego kod braniteljske populacije.
Na novinarski upit mogu li se rezultati takvih istraživanja
usporediti sa sličnim istraživanjima koje provede druge države čije su
vojske sudjelovale u ratnim zbivanjima, Knežević je odgovorila da se
rezultati iz npr. SAD-a ne mogu olako usporediti s našima, jer je
njihova vojska u Iraku i Afganistanu vodila rat na stranom teritoriju,
dok je Hrvatska vodila obrambeni rat.
