Litavska središnja banka nedavno je izdala posebnu srebrnu komemorativnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao litavska valuta bio u upotrebi od 1922.
Litva 1. siječnja postaje dio eurozone, u koju ulazi kao 19. članica, ukupno i posljednja od triju baltičkih zemalja.
Estonija je uvela euro prije četiri, a Latvija je u eurozoni od Nove godine 2014.
Litva je u srpnju dobila zeleno svjetlo svih europskih
institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške
kriterije u pogledu javnog duga, proračunskog deficita, niske stope
inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti tečaja.
Unatoč krizi u eurozoni, litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute.
Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s
vremenom ući u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem
pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i
Švedske namjerno izbjegavaju ispuniti tehničke uvjete za pristup
eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. A to može biti prednost u
vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj
ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće.
Strana ulaganja i dublji ekonomski odnosi
Litavska vlada, međutim, smatra da je, unatoč možebitno
smanjenoj fleksibilnosti ekonomske politike s eurom, ipak bolje ući u
eurozonu. Kao i ostale dvije baltičke zemlje, Litva koristi svaku
mogućnost da produbi institucionalne veze s EU-om kako bi se Rusija
odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne utjecaj u toj
regiji. Ujedno, pošto su Estonija i Latvija već u eurozoni, litavski
ulazak potaknut će dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u
eurozonu potiču se i strana ulaganja.
“Drago nam je zbog ulaska u eurozonu, ne samo kao jamca
ekonomske stabilnosti, već i kao potencijala za daljnji održivi razvoj
ekonomije. Euro donosi nova radna mjesta, rast osobnih prihoda i jačanje
konkurentnosti u zemlji. To je i dodatni korak našoj nacionalnoj
sigurnosti s obzirom na geopolitičku situaciju koja se formirala blizu
naših granica”, rekao je litavski premijer Algirdas Butkevičius, koji je
ranije najavio ostavku ako mu zemlja ne ispuni kriterije i ne
kvalificira se za eurozonu s 1. siječnjem 2015. “Litva je teško radila,
svojski se trudila i uspješno položila ispit”.
Litavsko gospodarstvo je raslo 3,4 posto u 2013. i očekuje se
sličan rezultat za ovu godinu. Proračunski manjak u 2013. bio je tri, a
na kraju 2014. trebao bi biti 2,5 posto. Javni dug je 40 posto BDP-a.
Strah od povećanja cijena
Litavske poduzetnike i građane more uobičajene brige prije
ulaska u eurozonu. Strahuje se od povećanja cijena. Iako bi ih mogao
utješiti latvijski scenarij, gdje se pokazalo da je rast cijena bio
malen i ograničen, dok znaci rastuće konkurentnosti i nižih troškova
transakcija ukazuju na pozitivne dugoročne učinke, i dalje se
osamdesetak posto Litavaca protivi dolasku eura.
Litavska središnja banka nedavno je izdala posebnu srebrnu
komemorativnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao litavska
valuta bio u upotrebi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata kada ga je
zamijenio sovjetski rubalj, i zatim ponovo od 1993. do stare godine
2014.
Izvan eurozone tako će od 1. siječnja ostati već spomenute
Britanija i Danska, koje to nisu obavezne učiniti, niti planiraju,
Švedska i Poljska, koje to evidentno izbjegavaju, Mađarska i Češka koje
su ambivalentne te Hrvatska, Bugarska i Rumunjska koje još ne
ispunjavaju kriterije.
Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriteriji: inflacija
(ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje
članice s najnižom inflacijom), proračunski deficit (treba biti ispod
tri posto BDP-a), javni dug (mora biti ispod 60 posto BDP-a), dugoročne
kamate (ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri
zemlje članice s najnižim kamatama) i stabilnost tečaja (sudjelovanje u
Europskom tečajnom mahanizmu).
Hrvatska neke od kriterija zadovoljava ali će joj do ispunjenja
svih, primjerice onog o proračunskom deficitu i javnom dugu, trebati, po
procjenama, i nekoliko godina.
