Hrvatskih gradova apsolutno nema na popisu ''pametnih gradova Europe''
Što to povezuje Zadar i Veneciju i zašto Zadar nije ”pametan grad”? Na ova pitanja odgovor je pokušao dati sociolog, prof. Mirko Petrić, koji je održao predavanje u Gradskoj knjižnici Zadar u sklopu ciklusa predavanja Javna sociologija.
Uz trailer zanimljivog filma ”Mletački sindrom” započelo je tako predavanje o terminu ”pametni gradovi” koji se još uvijek kuje i nema unificirane definicije, no kriteriji postoje, a što se zapravo krije iza tog pojma?
Turistička monokultura izjeda Veneciju, koja godišnje uprihodi 2 milijarde eura i koju posjeti čak 14 milijuna ljudi godišnje.
Stanovništvo je sve starije (prosječno 50 godina), a sve se podređuje turizmu i samo turizmu.
Venecija nije ”pametan grad”, smatra Petrić, no napominje kako se polako provode planovi za mobilnost, digitalnu tehnologiju i poboljšanje infrastrukture.
Petrić iznosi primjer dalmatinskih gradova, poput Splita, koji ”pameti” nema, ali ima građansku inicijativu koja se proglasila udrugom ”Pametnih ljudi za pametan grad”.
Nerješen promet mogla bi poboljšati laka željeznica, no ta je ideja potpuno odbačena. Petrić napominje i kako se dnevno u Splitu proizvede oko 100 tona biootpada.
Hrvatskih gradova apsolutno nema na popisu ”pametnih gradova Europe”, a svemu tome doprinose, u primjeru Dalmacije, centralizacija, tranzicija i neumreženost.
Petrić zaključuje kako je Zadar među 4 najveća dalmatinska grada ipak u (sumnjivo zlatnoj) sredini, jer je Dubrovnik, turistički okupiran, mrtav grad, ali zanimljivo, Šibenik se budi. No, naznake ”mletačkog sindroma” sve su izraženije i kod nas…
