Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je u srijedu podržao “Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji”, a pravobraniteljica Lora Vidović je podnoseći ga upozorila na nedostatke sustava u kojem, kako je naglasila, nema propisanih kriterija za distirbuciju humanitarne pomoći.
“Za distribuciju je odgovorna vlada koja bi trebala propisati jasne kriterije kako ne bi došlo do zlouporaba”, rekla je pučka pravobraniteljica Lora Vidović dodajući kako bi trebalo voditi računa da pomoć bude jednako dostupna svima.
Vidović je upozorila i kako nije bilo sveobuhvatne evidencije o stradalnicima i njihovim potrebama što bi jamčilo transparentan sustav te smanjilo mogućnost zlouporaba.
Pravobraniteljica Vidović naglasila je u izvješću i kako bi se standardi za smještaj trebali unaprijed propisati. “Smještaj u kontejnerskom naselju nije bio primjereno planiran, posebno kada je riječ o obiteljima s djecom, bolesnima, starim i nenoćnima”, kazala je Vidović.
S njom se složila i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, koja je zamjerila što se u kontejnerskim naseljima još uvijek nalazi veliki broj djece, među kojima i dojenačke dobi.
Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Mihaela Matokanović Džimbeg pojasnila je kako su ljudi na postradalim područjima mogli birati između ustanova socijalne skrbi, samačkog hostela u Vukovaru ili pak života u kontejnerskom naselju. “Ne postoji, međutim, način da primjerice baku iz Račinovcima prisilimo da iz kontejnera ode u dom”, pojasnila je.
O problemima stanovnika poplavljenih područja progovorili su i načelnici općine Drenovci i Gunje.
“Problemi su veliki i još uvijek traju”, ustvrdio je načelnik općine Drenovci Jakša Šestić koji je upozorio na potrebu obnove javnih radova obustavljenih 31. prosinca.
Načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić požalio se pak na, kako je rekao, bahato i bezobrazno ponašanje nadzornih organa. “Samo nam viču da smo lokalni šerifi, ‘skidaju’ prozor ili vrata i kažu da ne trebaju. Sve što piše u elaboratu treba napraviti, a ‘skidati’ se može samo u suglasnosti sa vlasnikom kuće”, naglasio je Lucić.
Požalio se Lucić i na to da je, kako tvrdi, prilikom podjele Caritasove pomoći bilo nepravdi. “Bilo je nepravde, a pomoć se dijelila uglavnom katolicima koji svete kuće. Ja sam katolik, no to je nepravda i ne znam tko ju je dopustio”, rekao je Lucić.
“Bilo je sumnje u netransparentnost podjele primjerice frižidera i sličnog”, složio se i Nedžad Hodžić (Klub zastupnika nacionalnih manjina).
“Caritas kad dijeli pomoć nikada ne gleda je li osoba koja prima pomoć praktični katolik”, uvjeravala je Suzana Borko iz Hrvatskog Caritasa. Lucića je zamolila da se službeno obrati Caritasu kako bi se mogla utvrditi eventualna odgovornost.
Borko se pak požalila na državne institucije. “Prvi put prilikom polava susreli smo se s posvemašnjom blokadom i nesuradnjom s predstavnicima državnih tijela”, rekla je Borko dodajući kako su naspremnost za suradnju našli samo kod Crenog križa i Državnog ureda za zaštitu i spašavanje.
“Nije bilo odgovora od vlade? Pa valjda se niste obratili na pravu adresu, no tvrdim da smo s lokalnim Caritasom fenomenalno surađivali”, uzvratila je pomoćnica ministrice Matokanović Džimbeg.
“Ponosan sam jer nitko nije bio u vrijeme poplava ni gladan ni žedan, a Hrvatski Crveni križ pokazao je samodostatnost i nismo tražili međunarodnu pomoć”, rekao je izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt.
Nikakve manipulacije uplaćenim novcem, tvrdi opetovano Markt, nije bilo. Moramo graditi sustav povjerenja kako bi ljudi koji uplaćuju novac bili sigurni da on biti usmjeren na ono za što je uplaćen, poručio je.
Pravobraniteljica Vidović je rekla kako su preporuke i zamjerke u izvješću iznijete su s namjerom unaprijeđenja funkcioniranja sustava.
Zastupnici su imali pitanja o strancima na privremenom boravku, evidenciji udomiteljskih obitelji, uključivanju osiguravajućih društava i sličnim.
