“Hrvatska poljoprivreda dvije godine nakon
ulaska u EU”, bila je to glavna tema konferencije pod nazivom “Snaga
hrvatske hrane” koja je u Zagrebu okupila sve važne aktere ovog sektora.
Da trendovi u poljoprivredi nisu dobri, priznaje i sam resorni ministar
Tihomir Jakovina, koji vjeruje u bolje sutra, no i poručuje kako se do
većih rezulatata ne može doći preko noći.
U desetogodišnjem razdoblju prije ulaska u Europsku Uniju nismo
proveli nužne reforme i zato smo sada na preketnici, rekao je resorni
ministar Jakovina. Upravo stoga nužno je nastaviti započete reforme.
“Zemljišna reforma, uređenja sustava potpore tržišta, ulaganje u znanje
i tehnologiju, udruživanje naših poljoprivrednih proizvođača, zadruge,
povećanje konkurentnosti. Mladi, poljoprivrednici, znanje i tehnologija
to je budućnost. U lancu edukacija, znanja pomoći našim poljoprivrednim
proizvođačima da kroz znanje i nove tehnologije promijene proizvodnju na
svojim obiteljskim gospodarstvima i tako imaju bolje tehnološke
rezultate, veću produktivnost, a samim time i konkurentnost,” rekao je
ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Svakako bi tome bi trebali pomoći i izdašni EU fondovi koji bi, vjeruje
ministar, zajedno s reformama trebali promijeniti sada poprilično tmurnu
sliku poljopriverede. Da je tome tako dovoljno govori podatak da nam je
poljoprivredna prozvodnja već dvije godine u padu, a uvoz hrane
konstano raste.
“Mi smo od 2012. do 2014. u eurima uvoz povećali s 374 na 557 milijuna
eura i to prije svega u kategorijama uvoza svih vrsta mesa, mesnih
proizvoda. Ono što nam raste, nažalost izvoz živih životinja. S druge
strane raste izvoz i ostalih proizvoda, ali je to minorno,” rekao je za
čelnik HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Goran
Pajnić.
Upozorio je da polako postajemo sirovinska baza
inozemnih tvrtki. Iako od ulaska u EU ima pomaka na području
zakonodavstva, poljoprivreda nam i dalje boluje od istih dječjih
bolesti.
”Naš poljoprivredni proizvođač mahom nema dovoljnu edukaciju i ne
može dovoljno pratiti trendove koji se dešavaju u poljoprivredi. To je
industrija kao i svaka druga. Drugo je rascijepljenost naših površina
gdje se ne može dobiti automatski velika proizvodnja. Uz to naša zemlja
nije navodnjavana, mi se moramo tome prilagoditi jer nećemo opstati,”
istaknula je dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Tajana Krička.
Potrebna
nam je dugoročna poljoprivredna strategija, te politčki konsenzus o
budućnosti hrvatskog sela, složno su poručili sudionici konferencije. U
suprotnom ćemo, kažu, jako teško preokrenuti negativne trendove.
