Brašno, kvasac, sol i voda. To su nekada bili glavni i jedini sastojci kruha. Međutim, danas u kruhu i pecivima ima i do 20 različitih sastojaka, od kojih zna biti i pet do 20 e-brojeva, piše Slobodna Dalmacija
Doduše, nisu svi štetni, ali ima i onih koji bi, prema tvrdnjama hrvatskih stručnjaka (liječnika, kemičara, farmaceuta) okupljenih u Savjetovalištu o e-brojevima (www.e-brojevi.udd.hr), svakako trebalo izbjegavati. Provjerili smo sastav kruha i peciva u nekoliko hrvatskih pekarnica. Spomenute e-brojeve hrvatski stručnjaci sa spomenute stranice su podijelili ovisno o utjecaju na ljudsko zdravlje, pa bi tako aditive označene crvenom bojom svakako trebalo izbjegavati.
Opasnost od osteoporoze
U jednom pšeničnom bijelom kruhu imamo sljedeće sastojke: pšenično bijelo brašno T-550, voda, krumpirove pahuljice, biljno ulje (suncokret, rafinirano palmino), kuhinjska sol, pšenični gluten, kvasac, sirutkini proteini, tvar protiv zgrudnjavanja E341 i E170, emulgator E471 i E472e, tvar za rahljenje E450, regulator kiselosti limunska kiselina, antioksidans E304, tvar za tretiranje brašna askorbinska kiselina, konzervans natrijev metabisulfit, enzimi. Među njima je spomenuti E-450 označen crvenom bojom.
“E450 Difosfati i pirofosfati. Sredstva za reguliranje kiselosti, tretiranje brašna, podmazivanje, oblikovanje, emulgatori, stabilizatori i sekvestranti. Fosfati u velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina (više od 1,5 do 2,5 g na dan) može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Otkriveno je da ljudi koji jedu hranu bogatu fosforom i fosfatima (čips, topljeni sir, bezalkoholni osvježavajući napitci…) imaju smanjenu količinu kalcija u serumu. Fosfor se dovodi u vezu s hiperkinetičkim sindromom u djece, no znanost o tome još nema konačno i jasno stajalište. Često konzumiranje nije preporučljivo”, stoji u tom upozorenju.
Gledajte deklaraciju
Provjerili smo i bijeli kruh drugih pekara i trgovaca po Hrvatskoj. U dijelu njih smo također našli spomenuti ‘e’, a u drugima ga pak nema. Budući da taj aditiv nije zabranjen, na potrošačima je da dobro gledaju deklaraciju i biraju što će kupovati sebi i ukućanima.
U nekim dalmatinskim pekarnicama već danas postoje proizvodi i bez aditiva, koštaju koju kunu više. Primjerice, naišli smo na pravi raženi kruh koji se sastojao od oko 80 posto raženog brašna, ostatka polubijelog brašna, limunske i mliječne kiseline, kukuruznog škroba i askorbinske kiseline. Dakle, bez aditiva, zdrav i pun vlakana.
No, osim kruha pekarnice i trgovine prodaju razna peciva, pa smo tako provjerili i pecivo sa šunkom i sirom od bijelog brašna, u kojem ima čak 15 aditiva. Trgovkinja kaže da to pecivo obožavaju školarci. Pa tako u sastavu tog peciva osim brašna nalazimo kalcijev klorid, sirilo, bojila, rafinirano palmino ulje, šunku…
Tu je i zgušnjivač E407 (Karagenan) za koji hrvatski stručnjaci kažu da su “istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti”. “Znanstvena komisija za sigurnost hrane Europske komisije stoga preporučuje da količina razgradnih produkata karagenana ne smije iznositi više od pet posto njegove ukupne mase. Izbjegavati!”, upozoravaju hrvatski stručnjaci.
Mogući kancerogeni učinci
Tu je i E-450 i E-451 koje također treba izbjegavati jer su obojeni upozoravajućom crvenom bojom. No, to nije sve jer se u pecivu nalazi i E621, natrijev glutatamat za koji se također navodi da ga treba izbjegavati. U pecivu se nalazi i e 250 za koji se također navodi da ga se izbjegava… Tu su još i E316, prirodna aroma, konzervans E250, bojilo E120, kvasac, šećer, kuhinjska sol, sirutkini proteini, pšenični gluten, dekstroza, mliječni proteini, obrano mlijeko u prahu, modificirani škrob, emulgator E471 i E472e, tvar protiv zgrudnjavanja E341 i E170i, stabilizator E407, regulator kiselosti E339ii, bojilo E160a, tvar za tretiranje brašna…
Najpopularniji pekarski proizvod, osim kruha, jesu krafne. Pojedini manji proizvođači ne koriste aditive, ali u jednoj trgovini smo pronašli i ovo: 19 posto krafne s marmeladom zauzima voćni nadjev, potom šećer, tekuća pasterizirana jaja, kvasac, palmin stearin, gluten, grahovo brašno, glukozni sirup, bojila… I onda dolazimo do E-ova.
U toj krafni se nalazi “E321 Butil-hidroksitoluen (BHT)”, a za njega hrvatski stručnjaci kažu da ga treba izbjegavati. Evo zašto.
“To je umjetni antioksidans.Proizvodi se kemijskom sintezom iz p-krezola i izobutilena uz sumpornu kiselinu kao katalizator. Upotrebljava se također u kozmetici. Kozmetički preparati koji sadržavaju BHT mogu uzrokovati psuedoalergijske i kožne alergijske reakcije. Pojedina istraživanja na eksperimentalnim životinjama upućuju da može uzrokovati hemoragije i da pokazuje kancerogene učinke”, stoji u upozorenju.
