U Hrvatskoj je u posljednjih 11 godina azil zatražilo oko 5 tisuća ljudi
Obilježava se Svjetski dan izbjeglica. Cilj
je skrenuti pozornost na ljude koji su prisiljeni napustiti svoje domove
zbog proganjanja, sukoba i nasilja.
Želi se ukazati i na potrebu
uspostavljanja sustava integracije izbjeglica u društvo te kreiranja
tolerantnijeg društva.
tisuća ljudi. Za njih je 152 odobren azil ili supsidijarna zaštita.
Vlada im iz državnog proračuna plaća smještaj, a dobivaju pomoć i pravo
na učenje hrvatskog jezika, koji je osnova za zapošljavanje i nastavak
integracije. Tea Vidović iz Centra za mirovne studije:
“Važno je dati im i mogućnost za doškolovanje, za
prekvalifikaciju, postoji dosta zaposlenja u kojima nedostaje ljudi, pa
ukoliko osoba želi raditi, treba joj pružiti mogućnost da se
prekvalificira i da pridonosi društvu na taj način”, rekla je Tea
Vidović iz CMS-a.
Iz Hrvatskog crvenog križa poručuju
kako tražitelji azila u Hrvatskoj imaju pozitivna iskustva te da su
ljudi ipak spremni prihvatiti različitost. Problemi i predrasude do
kojih nekad dolazi, uglavnom se događaju iz neznanja i manjka
informacija. U Hrvatskoj je nakon ulaska u Europsku uniju pao broj
tražitelja azila, objasnila je Jasna Barberić iz Agencije Ujedinjenih
Naroda za izbjeglice.
“Mi smo došli do mišljenja da uglavnom idu tamo
gdje imaju obitelji, šire zajednice, veću mogućnost zapošljavanja, gdje
god mogu naći zaposlenje ili gdje god su socijalne naknade veće”, kaže
Barberić.
Ipak je ostao Aleksandar Artyshenko, azilant iz
Rusije koji u Hrvatskoj s troje djece i suprugom živi već 6 godina. U
svojoj je zemlji bio protestantski pastor, zbog čega tamo nije mogao
ostati. Zagreb mu se sviđa i, kako kaže, dobar je za život.
“Meni su rekli da živimo kao većina Hrvata.
Nemamo prihode. Imamo socijalnu pomoć dvije tisuće i od grada Zagreba
imamo nekakvu ponudu za stan, mi imamo tisuću kuna. To je tri tisuće
kuna i to je to”, kaže Artyshenko.
Iako je bilo riječi o
tome da će Europska unija Hrvatsku obavezati na primanje više od 700
imigranata, nakon sastanka Europskog vijeća u Luksemburgu nisu doneseni
konačni zaključci. Ta će brojka vjerojatno btii revidirana za 20-30
posto, a nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu trebali bi se
znati realniji brojevi, rekao je ravnatelj Ureda za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina Branko Sočanac.
“Mi očekujemo da ćemo adekvatno odgovoriti na sve
što nam se sprema. Riječ je ne samo o sirijskim izbjeglicama nego i
potencijalno drugim izbjeglicama s tog JI Mediterana. Moramo biti
svjesni da na tom području vlada kaos, politička nestabilnost, građanski
ratovi i za izvjesno vrijeme tamo se neće smiriti situacija i moramo
biti svjesni da će vjerojatno priljev izbjeglica odnosno migranata biti
sve veći”, rekao je Branko Sočanac.
Ministar unutarnjih
poslova Ranko Ostojić smatra da je Hrvatska izrazila spremnost za
solidarnost. Trenutno postoje dva prihvatilišta za azilante.
“Što se tiče centra u Dugavama i u Kutini, imaju
dovoljne kapacitete za prihvat ljudi i to, uvjeren sam, to je na pouno
boljoj kvaliteti nego što se to u mnogim drugim zemljama. Uspjeli smo
napokon postići da su uvjeti bolji nego ranije. Radi se i na pitanju
zdravstvene zaštite i ono što su s pravom upozoravale udruge civilnog
društva, a to je pitanje učenja jezika”, rekao je ministar Ostojić.
Iz
centra za mirovne studije naglašavaju da na izbjeglice ne treba gledati
kao na teret. Prilika je to u kojoj hrvatsko društvo može pokazati
solidarnost i humanost, ali i naučiti ponešto o kulturološkim
obilježjima društava iz kojih izbjeglice dolaze.
