U ponedjeljak, 7. rujna, u hrvatske
osnovne i srednje škole u novu školsku godinu 2015./2016. krenut će
gotovo pola milijuna učenika, među kojima je i oko 42 tisuće
prvašića.
U školske klupe sjest će
oko 320 tisuća osnovaca i oko 178 tisuća srednjoškolaca, pokazuju
privremeni podaci ureda državne uprave o trenutnom broju upisanih
učenika.
U osnovne škole bit će upisano oko 42 tisuće prvašića, što je
nešto više od prošlogodišnjeg broja od 41.326 učenika koji su završili
prvi razred osnovne škole. U prvi razred srednje škole upisano je po
privremenim podatcima 42.676 učenika.
Kao i dosadašnjih godina policija će početkom godine provoditi
svoju akciju “Poštujte naše znakove”, kojom se želi skrenuti pozornost
javnosti na djecu u prometu, posebice na prvašiće kojima je to najčešće
prvi samostalni kontakt s prometom.
Policija će pojačano nadzirati prometnice i raskrižja u blizini
škola, kontrolirati brzinu kretanja vozila te sankcionirati nepropisno
parkirana vozila na prometnicama u zonama škola, a provodit će se i
pojačani nadzor autobusa kojima se organizirano prevoze djeca.
U novu školsku godinu više škola s e-imenicima, neke i s digitalnim
učionicima
U novu školsku godinu dio škola kreće digitalno
osuvremenjen. Digitalni imenik lani je koristilo 380 matičnih škola, a
ove im se godine pridružuju nove, tako da će ukupno 569 matičnih škola
biti uključeno u e-Dnevnik (352 osnovne i 217 srednjih škola), što
predstavlja oko 40 posto ukupnog broja škola. U Hrvatskoj ima 2.130
osnovnih škola (od toga 890 matičnih) i 456 srednjih škola.
Škole koje su se našle u prvih 20 osnovnih i srednjih škola
uključenih u inicijalnu fazu pilot projekt e-škole-razvoj digitalne
zrelosti, trebale bi od jeseni nastavu započeti s najmanje jednom
učionicom digitalno opremljenom bežičnom mrežom, pametnim pločama i
tabletima. Javna nabava za opremanje je pri kraju, potvrđuju u
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), a planira se također
da do zime 2016. godine svih 150 škola koje sudjeluju u pilot projektu
budu opremljene opremom nabavljenom postupcima javne nabave koji upravo
traju ili će tek biti raspisani do kraja ove godine.
Novi pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera jedinstven
za sve škole
S prvim danima nastave počinje se primjenjivati novi
Pravilnik o pedagoškim mjerama koji uvodi jedinstvene kriterije za
izricanje pedagoških mjera za neprihvatljivo ponašanje učenika i prema
kojima su dužne jednako postupati sve osnovne i srednje škole u
Hrvatskoj. Pravilnik donosi detaljnu razradu neprihvatljivih ponašanja
po težini i mjere koje se pritom izriču te obvezuje škole da svoje
statute usklade s odredbama novog pravilnika kako se ubuduće ne bi
događalo da se u različitim školama za isti prekršaj djeca različito
kažnjavaju. Pedagoške mjere učenicima se izriču zbog povreda dužnosti,
neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih
ponašanja. Mjere koje se izriču svrstane su po težini oblika
neprihvatljivog ponašanja učenika i obuhvaćaju sve “prekršaje” – od
prepisivanja na satu, neopravdanog izostajanja s nastave, do verbalnog
ili fizičkog nasilnog ponašanja prema drugim učenicima ili nastavnicima.
O odredbama pravilnika učenici će na početku svake školske godine biti
obaviješteni na satu razrednika, a roditelji na roditeljskom sastanku.
Intenzivan rad na cjelovitoj kurikularnoj reformi
Dok učenicima traje prvo polugodište, dio njihovih
nastavnika i profesora intenzivno radi na izradi Cjelovite kurikularne
reforme. Oko 400 izabranih stručnjaka šarolika sastava – od učiteljica
razredne nastave do predstavnika znanstvene zajednice, tri će mjeseca
intenzivno raditi na izradi prijedloga predmetnih i međupredmetnih
kurikuluma i ostalim izmjenama koje prate reformu. Po prvi puta u
Hrvatskoj kurikulum predmeta radi se cjelovito i po “vertikali”, od
prvog razreda osnovne škole do kraja srednje škole. Nakon završetka
tromjesečnog rada stručnih skupina i opsežne javne rasprave kurikulumi
će eksperimentalno biti uvedeni slijedeće školske godine, a u punoj
primjeni bi trebali biti za dvije godine, u školskoj godini 2017./2018.
Prve inačice predmetnih kurikuluma koje će izraditi izabrane radne
skupine definirati će što se od učenika očekuje, koja razina znanja u
pojedinom predmetu i razredu, a te ishode kasnije će se povezati s
kriterijima ispunjenosti i vrednovanjem. Jedan od ciljeva je da se
nastavnicima olakša proces poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja, a
učenicima se osigura “funkcionalna pismenost” kako bi naučeno mogli
primijeniti u životu, a da ih se rastereti prevelike količine
“nepotrebnih stvari”.
Pomoćnici u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju
Od početka nove školske godine svi će učenici osnovnih i
srednjih škola teškoćama u razvoju dobiti pomoćnike u nastavi, za što je
osigurano oko 80 milijuna kuna. Konačan broj angažiranih pomoćnika u
školskoj godini 2015/2016. znat će se za koji mjesec no raspoloživa
sredstva dostatna su okvirno za 2.188 pomoćnika za 2.579 učenika s
teškoćama, napominju u ministarstvu. Pravilnik o osnovnoškolskom i
srednjoškolskom odgoju i obrazovanju djece s teškoćama, donesen ove
godine, osigurava na cijelom području RH potpunu uključenost u
odgojno-obrazovni proces djece s teškoćama, kao i potporu pomoćnika u
nastavi.
U srednjim školama najviše interesa bilo za gimnazije i sektor
ekonomije i trgovine
U prvi razred srednje škole upisalo se zasad 42.676 učenika
učenika, a gotovo 90 posto učenika koji su stekli pravo upisa uspjelo
je upisati prvi i drugi izbor programa koji su postavili na svojoj
ljestvici prioriteta za upis, pokazali su statistički podaci
Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole.
Najveći interes učenici su pokazali za iste programe kao i lani,
pa je najveći broj učenika u ljetnom je roku ostvario pravo upisa u
opće gimnazije (12.427), programe u sektoru ekonomije, trgovine i
poslovne administracije (5.993), te za sektor turizma i ugostiteljstva
(4.255). Kandidati koji se nisu uspjeli upisati u ljetnom upisnom roku
mogli su konkurirati na jesenskom upisnom roku za preostala slobodna
mjesta u kojima kvota nije bila popunjena, a to su uglavnom bili
umjetnički i industrijsko-obrtnički programi. Javne gimnazije uglavnom
su bile popunjene još u ljetnom roku, osim onih u manjim gradovima ili
školama na otocima. Za jesenski je rok bilo ostalo ukupno 4.359
slobodnih mjesta, većinom za glazbenike, pomoćne kuhare i slastičare,
prodavače, frizere, automehaičare, instalatere kućnih instalacija itd.
Prema ranijim najavama MZOS-a u školskoj godini 2015./2016. u
programe redovitoga obrazovanja planira se upisati ukupno 51.014
učenika, raspoređenih u 2.226 razredna odjela. Trebalo bi se upisati oko
12 tisuća gimnazijalaca, a nešto manje od 20 tisuća učenika u
strukovnim školama u trajanju od četiri godine. U programima koji traju
tri godine ima trebalo bi biti mjesta za više od osam i pol tisuća
učenika, a u petogodišnje srednje škole za medicinske sestre i tehničare
moći će se upisati 904 učenika. U obrtnička zanimanja može se upisati
skoro pet tisuća, za ostale obrazovne programe osigurano je skoro dvije i
pol tisuće mjesta.
