Hrvatskoj se trenutno liječi 8000 ovisnika o drogama, a unazad
nekoliko godina došlo je značajnog smanjenja novoregistriranih koji
ulaze u tretman, pa se taj broj s 1000 smanjio na manje od 200 godišnje,
istaknuo je u srijedu predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i
druge ovisnosti Zoran Zoričić.
To je značajan pomak, ocijenio je Zoričić na konferenciji “Oporavak
kao cilj u liječenju ovisnika”, kojom se želi, uoči početka Mjeseca
borbe protiv ovisnosti, postići suglasje oko unapređenja sustava
liječenja ovisnika o drogama u Hrvatskoj primjenom individualiziranog
pristupa svakom od njih.
Ovisnici sve stariji jer žive sve duže
Prema
starosnoj dobi ovisnici su sve stariji, jer zbog supstitucijske
terapije sve duže žive, a starosna dob onih koji prvi puta ulaze u
tretman je 26 godina, dok je dob prvog uzimanja opijata 21-22
godina života, rekao je Zoričić, ujedno pročelnik Zavoda za alkoholizam i
druge ovisnosti KBC-a Sestre milosrdnice i voditelj Referentnog centra
Ministarstva zdravlja.
Na konferenciji, koju je Hrvatsko društvo
za alkoholizam i druge ovisnosti organiziralo uz potporu Zajednice
Susret i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, sudjelovali su stručnjaci
koji se bave liječenjem i tretmanom ovisnika. Naglašena je potreba da
se pacijente podrži na njihovom osobnom putu izlječenja uz
visokovalitetnu skrb i pomogne u ponovnom uključivanju u društvo.
Ravnatelj
Vladina Ureda za suzbijanje droga Željko Petković ističe kako u
Hrvatskoj imamo dobar sustav praćenja koji pokazuje da
su trendovi pozitivni jer nema porasta broja ovisnika, a prvi puta
bilježimo i smanjenje broja opijatskih ovisnika koji stižu u tretman.
“Lani
je potrošeno 740 milijuna kuna na prevenciju, liječenje, tretman,
rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika. Iako je to naizgled veliki
novac, to je svega 0,22 posto BDP-a, a s dobrim mjerama može se i
uštedjeti”, kaže Petković.
Ističe da uz samo liječenje
treba raditi na resocijalizaciji ovisnika i senzibiliziranju javnosti za
provedbu mjera koje će ovisnike uključiti u društvo. “To su mjere
doškolovanja, jer većina nema odgovarajuću stručnu izobrazbu pa su
nekonkurentni na tržištu rada, te mjere zapošljavanja kroz koje trebaju
postati punopravni članovi društva”, napominje Petković.
Ravnateljica Zajednice
Susret Bernardica Juretić smatra da treba staviti naglasak na
komplementarno liječenje ovisnika, jer su u tome jednako bitni
farmakološki pristup i psihosocijalni tretman.
Nove generacije ovisnika s duplim dijagnozama
Posebice
je to važno zbog novih generacija ovisnika, onih s tzv. duplim
dijagnozama, koji nisu na teškim drogama poput heroina ali konzumiraju
sintetičke droge koje izazivaju teška oštećenja mozga, a uz terapiju
protiv ovisnosti koriste i jake psihofarmake.
Juretić drži kako
je hrvatski model liječenja jedan od boljih upravo zbog kombiniranog
pristupa liječenju, no još postoji stigma prema ovisnicima, posebno
prema ovisnima o opojnim drogama. “Unatoč državnim poticajima za
zapošljavanje marginalnih skupina i danas imamo probleme kod njihova
zapošljavanja, jer im se ne vjeruje i ne žele se zbog predrasuda
iskoristiti poticaji”, upozorila je.
Voditeljica Službe za
mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Mirjana Orman navela je da se danas u
liječenju ovisnosti primjenjuje kombinacija farmakoterapije,
psihoterapije i socijalnih intervencija koje su usmjerene oporavku, što
je ključni cilj o kojem se danas uvelike raspravlja u EU.
“To
znači da pacijent koji dolazi na liječenje prvo dobiva supstitucijsku
terapiju, koja omogućuje stabilizaciju mozga, pa da se krene u proces
liječenja koji obuhvaća obiteljsku terapiju, individualnu prihoterapiju,
učenje emocija, nošenje s emocijama, prevenciju recidiva, traženje
posla… Na taj način pacijenta vodimo prema potpunom oporavku i
kvalitetnom životu”, kaže Orman.
