Na Međunarodni dan bijelog štapa, 15. listopada, Hrvatski savez slijepih
još je jednom upozorio na goruće probleme slijepih i slabovidnih osoba i
lošu suradnju s nadležnim državnim institucijama koje nisu ispoštovale
obvezu donošenja zakonskih odredaba o dodatku na sljepoću kojim bi se
slijepim i slabovidnim osobama omogućilo podmirenje troškova i potreba
koje imaju u svakodnevnom životu.
Sa ciljem da još jednom
upozore na te probleme, Hrvatski savez slijepih organizirao je susret s
predstavnicima stranaka koje će sudjelovati na parlamentarnim izborima i
obrazložio pet prijedloga za poboljšanje položaja slijepih i
slabovidnih, kako više ne bi bili građani drugog i trećeg reda.
Predsjednik
Hrvatskog sveza slijepih Vojin Perić rekao je da je riječ o inkluzivnom
dodatku, omogućavanju kvalitetnog obrazovanja i rehabilitacije, te
zapošljavanja i sustavnog finaciranja udruga koje skrbe o slijepim i
slabovidnim osobama.
“Već
20 godina Savez se bori za primjerenu državnu potporu kojom bi slijepe
osobe podmirile troškove prouzročene sljepoćom”, rekao je Perić dodajući
kako su se kroz to vrijeme nadležna ministarstva prema njihovim
prijedlozima odnosila omalovažavajuće, do razine stigmatizacije i
vrijeđanja dostojanstva.
Podsjetio
je da sadašnja Vlada nije ispunila obvezu da će do lipnja donijeti
posebni zakon o dodatku na sljepoću, te da su slijepe osobe jedina
kategorija osoba s invaliditetom koja nema specijalizirani centar za
rehabilitaciju. Također je ukazao na problem zatvaranja dislocirane
jedinice Centra “Vinko Bek” u zagrebačkoj Nazorovoj ulici iz koje su,
zbog dotrajalosti zgrade, iseljeni učenici koji uz sljepoću imaju i neke
druge poteškoće.
Potporu
slijepim osobama pismom je uputila pravobraniteljica za osobe s
invaliditetom Anka Slonjšak ističući kako je naknada za osobe s
oštećenjem vida u Hrvatskoj među najnižima u Europi, te da smo još
uvijek društvo koje tim osobama stvara prepreke i puno je predrasuda
koje im priječe ravnopravno sudjelovanje u životu zajednice.
Iznos
maksimalne novčane naknade od 500 kuna, koju ostvaruju slijepe osobe,
nedostatan je za podmirivanje njihovih potreba, poručila je Slonjšak.
Iskazala je zabrinutost zbog učestalosti pritužbi slijepih osoba i
roditelja slijepe djece na svakodnevne teškoće u ostvarivanju prava na
obrazovanje u redovnim obrazovnim ustanovama, zbog praksi po kojima se
slijepe osobe još uvijek osposobljavaju za zastarjela i nepotrebna
zanimanja, te zbog otežanog zapošljavanja.
“Svjedoci
smo da, unatoč brojnim primjerima osoba s oštećenjem vida koje su
svojim radom dosegle zavidnu razinu uspješnosti u različitim područjima
i dokazali se stručnim kompetencijama, još uvijek postoje poslodavci
koji zapošljavaju slijepe osobe isključivo motivirani novčanim
poticajima, uskraćujući im plaću za njihov rad, što smatramo ne samo
nezakonitim, nego i krajnje nemoralnim”, navodi Slonjšak i poručuje da
do idućeg obilježavanja Međunarodnog dana bijeloga štapa treba donijeti
konkretne odluke i ispuniti opravdane zahtjeve.
U ime HSLS-a na
okruglom stolu bili su predsjednik stranke Darinko Kosor i Dorica
Nikolić, nekadašnja državna tajnica u Ministarstvu socijalne skrbi, koji
su obećali da će se odmah po izborima sa Hrvatskim savezom slijepih
uključiti u operativnu izradu zakona o dodatku na sljepoću.
Nikolić
je rekla da su u Hrvatskoj problem registri, pa tako i onaj o osobama s
invaliditetom koji je od 2001., kada je u njemu bilo 429.000 osoba,
danas narastao na 550.000. Nema definicije što je osoba s invaliditetom,
stoga i ne čudi takvo povećanje, rekla je Nikolić dodajući da se lani
isplaćivalo 98 različitih naknada za osobe s invaliditetom jer ne
postoji funkcionalni jedinstveni centar vještačenja.
Margareta
Mađerić iz HDZ-a navela je kako je u programu Domoljubne koalicije
veliki dio posvećen rješavanju problema osoba s invaliditetom, te
podsjetila da je kao zagrebačka vijećnica pokrenula niz programa i
projekata za bolji položaj slijepih i slabovidnih osoba.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja poručio
je da rješavanje problema slijepih i slabovidnih osoba i općenito osoba s
invaliditetom mora biti iznadstranačko. Komentirajući iznijete
prijedloge, rekao je kako je poruka jasna, da slijepim i slabovidnim
osobama treba pomoći, treba ukljanjati birokratske prepreke i finacirati
udruge koje skrbe o tim osobama.
Podršku Hrvatskom savezu slijepih dali su i Marko Sladoljev iz liste MOST i Ante Birin iz Hrvatske zore.
