
Kineski znanstvenici su iz matične stanice, koja je u laboratoriju
pretvorena u spermij u ranoj fazi, uspjeli oploditi jajašce iz čega je
nastalo zdravo potomstvo sposobno za daljnju reprodukciju, objavljeno je
u časopisu Cell Stem Cell.
Stručnjaci
kažu da je ovo važan korak prema osmišljavanju slične tehnike koja bi u
dogledno vrijeme mogla pomoći u liječenju neplodnosti kod mladića kod
kojih je do takvog stanja došlo zbog oštećenja nastalih uslijed
liječenja od raka, infekcija poput zaušnjaka ili bilo kakvog drugog
problema koji je rezultirao neplodnošću
Nastanak
spermija u testisima jedno je od najduljih i najzamršenijih procesa u
ljudskom organizmu, jer od početka do kraja kod većine sisavaca traje
više od mjesec dana. Sada su znanstvenici taj proces uspjeli ostvariti u
laboratoriju
Embrionalna
matična stanica, koja se može pretvoriti u bilo koju vrstu tkiva, uz
pomoć ‘koktela’ kemijskih spojeva, hormona i testikularnog tkiva
postupno je u laboratoriju pretvorena u spermij. Da bi se pravilno
razvila, stanica je morala proći kroz delikatan proces promjene svoje DNK koji se naziva mejoza.
Kao i kod ženskih jajašaca, spermij mora izgubiti polovinu svojih kromosoma kako bi ih oplođeno jajašce imalo normaln broj
Spermiji
koje su znanstvenici s Medicinskog fakulteta Nanjing stvorili nisu
nalikovali ‘punoglavcima’ s repićem koji im omogućuje plivanje. Naime,
proces je prekinut ranije pa su stvoreni spermatidi koji imaju točan
broj genetskih informacija. Oni su umjetno potpomognutom oplodnjom
uspješno umetnuti u jajašca laboratorijskih miševa
“Svi su potomci bili zdravi i plodni”, rekao je za BBC profesor Xiao-Yang Zhao s kineske Akademije znanosti
Upozorio
je da postoji još jedna prepreka. Naime, nijedna odrasla osoba nema
embionalnih matičnih stanica, no kineski znanstvenici vjeruju da bi se
stanice kože u dogledno vrijeme mogle pretvoriti u matične
Unatoč
postignutim rezultatima, do primjene tehnike na ljudima, koju su
razvili kineski znanstvenici, morat će se još pričekati, no studija je
nadahnuće za daljnja istraživanja, smatra britanski profesor Allan Pacey
sa Sveučilišta Sheffield.



