Pretposljednji događaj u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru u 2016. godini bio je promocija dvojezičnog vodiča kroz muzej.
Najveću zaslugu ravnatelj muzeja Draženko Samardžić, kao jedan od
autora, za nastanak ovog vodiča pripisao je Marini Ninčević,
muzejskoj pedagoginji koja je proteklu godinu ovdje bila na
stručnom osposobljavanju i za sam kraj svoje izobrazbe kao
autorica pripremila i video prezentaciju kojom je vodič napokon
predstavljen biogradskoj javnosti.
Posljednji vodič o Biogradu tiskan je davne 1970. godine. Dakle
vodič, ne katalog, jer svaka izložba koja se organizira u muzeju
ima svoj katalog. I ne monografija, nego baš vodič. Podatak je
ovo koji je u uvodnom dijelu naglasio ravnatelj muzeja.
“Tijekom protekle godine organizirali smo ukupno 14 izložaba:
arheoloških, likovnih, fotografskih, umjetničkih, kiparskih,
dječjih radova, te nekoliko radionica. Opet tu najveća zasluga
pripada našoj Marini, koja je ujedno licencirani turistički vodič
te je razmišljala kako spojiti ugodno s korisnim. Na temelju svog
iskustva, budući je vodila bezbroj grupa po muzeju, osluškivala
je što zapravo turisti žele i što muzeju nedostaje.
Tako je došla i na ideju o tiskanju vodiča, bila dizajner i
tekstopisac, ali i sukreator i voditelj brojnih događanja tijekom
protekle godine, dok je meni kao ravnatelju dužnost je bila
omogućiti realizaciju i tehničke uvjete. Počevši od Uskrsne
radionice, između ostalih surađivali s udrugom Naša djeca,
Osnovnom školom Biograd, Savjetom mladih itd. te je slika muzeja
danas bitno promijenjena. Jedan lokalni muzej tako je, osim što
ima zbirku koje je jedinstvena u svijetu “Teret potopljenog broda
iz XVI. st.”, na neki način bio kreator ili sukreator kulturne
ponude sadržaja, kako za domaće ljude, tako i za brojne
posjetitelje iz zemlje i inozemstva koji su prokrstarili
prostorijama muzeja.”, naglasio je Samardžić.
Marina Ninčević je s osvrtom na prethodnu godinu provedenu u
muzeju na svom stručnom osposobljavanju skromno istakla kako
vodič nije knjiga i nije opširan, ali sasvim dovoljan da se
svatko tko ima interesa za povijest Biograda upozna s tim te u
konačnici posjeti muzej, razgleda izložene predmete i vidi nešto
što je neprocjenjivo vrijedno.
Pripremila je video prezentaciju u dva dijela. U prvom dijelu
upoznala je publiku s vodičem, dok je u drugom dijelu dotakla
nešto što je za sada samo težnja. Naime, u vodiču je prezentirana
tek stalna postava muzeja, međutim muzej čuva i mnogo drugih
predmeta o kojima se na sličan način može upoznati širu javnost.
Zahvalila je Hrvatskom povijesnom muzeju na fotografijama i
naglasila kako Zavičajni muzej ima bogat fond fotografija koje je
iskoristila za vodič, više od 3 000 popisanih i dr. koje čekaju
na obradu.
Vodič tiskan u nakladi od 1000 primjeraka zahvaljujući
financijskoj potpori Grada Biograda na Moru, potom je vrlo jasno,
koncizno i ilustrativno predstavila po poglavljima koje sadrži.
Počevši od arheološkog postava, preko tereta potopljenog broda iz
XVI.st. preko razglednica, ljudi, običaja i događaja iz Biograda,
završivši sa zbirkom odljeva glagoljskih natpisa i literaturom
koja se koristila, naglasila je kako se vodič može ponijeti za
uspomenu i kao muzejski suvenir.
U drugom dijelu svoje prezentacije predstavila je zbirke koje
nisu u vodiču, a riječ je o zbirci tradicijskog gospodarstva,
povijesnoj zbirci, zbirci fotografija i fotografske opreme,
zbirci tekstila i nakita, numizmatičkoj zbirci, likovnoj zbirci
itd.
“Zavičajni muzej Biograd na Moru možda je jedini u Hrvatskoj koji
je uspio registrirati sve svoje zbirke. Znači, muzej djeluje
preko odjela: arheološki, etnografski, povijesni, kulturni,
dokumentarni, likovni itd. Nadalje, to sve dijeli se prema
zbirkama. U vodiču je tek manji dio, ali tu postoje i druge
zbirke (Domovinski rat, numizmatička, antička, srednjovjekovna
itd.). Registrirano je ukupno 18 zbirki koliko muzej ima u svom
fundusu.
Zanimljiv je podatak da se u zgradi muzeja čuva preko 55 000
predmeta.”, kazao je Draženko Samardžić zahvalivši svima koji su
popisivali navedene predmete te istaknuo predani timski rad u
kontinuiranom procesu popisivanja kulturnog blaga na zahtjev
Ministarstva kulture. Riječ je o popisu koji je sada
digitaliziran i koji je osobna karta svakog muzeja, tako da se
vrlo lako može ući u bazu podataka i po slici pronaći određeni
predmet i po tome dalje istraživati.
Ministarstvo kulture je sad na potezu da prepozna značaj
Zavičajnog muzeja Biograd na Moru i prihvati sve svoje obveze,
budući je isti krenuo u izradu projekte dokumentacije koja se
odnosi na obnovu i rekonstrukciju stare muzejske zgrade i da se u
tom prostoru ispriča dvojaka priča o povijesti Biograda, od
prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka, sve do ’50.-ih
godina prošlog stoljeća i uz sve to obuhvati u svijetu jedinsvenu
zbirku tereta potopljenog trgovačkog broda iz XVI. stoljeća,
otkrivenog kod stjenovitog otočića Gnalića koncem ’60.-ih
godina prošlog stoljeća.
Projektom “Brodolom kod Gnalića – ogledalo renesansne Europe”
obuhvaćena je realizacija suvremeno opremljenog
edukacijsko-prezentacijsko-istraživačkog centra u Biogradu na
Moru, kojim će se upoznati sadržaj broda i trgovačke tokove
16.st. Jer raznovrstan teret ukrcan u Veneciji za Carigrad
(Istanbul) potječe iz raznih krajeva Europe i s jedne strane
prezentira europsku proizvodnju i trgovinu, a s druge potražnju
za europskim proizvodima na drugim tržištima.
Pronađeni predmeti zorno dokumentiraju materijalnu kulturu ranog
novog vijeka o kojima znanja crpimo tek na osnovu pisanih izvora
i likovnih djela starih majstora, dok je ovdje riječ o čudesno
sačuvanom i jedinstvenom teretu potopljenog broda iz tog
razdoblja.
