Troškovi studiranja u Hrvatskoj vrlo su visoki za hrvatski
kontekst, a studenti su previše ovisni o obitelji kao dominantnom izvoru
prihoda studenata, pokazala je nova studija koju je proveo Institut za
razvoj obrazovanja (IRO.
Detalji istraživanja bit će objavljeni sljedeći četvrtak, no prema
prvim informacijama IRO-a ukupni semestralni troškovi studiranja po
studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.417 kn, odnosno 30.834 kn
godišnje. Ti iznosi uključuju troškove života i studija. Obitelj je
najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za većinu studenata i
kao takvog ga navodi 88% anketiranih studenata (u prosječnom iznosu od
1.167 kn mjesečno). Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više
od četvrtine studenata (27%) u prosječnom iznosu od 2.635 kn mjesečno, a
stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata (23%) u
prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.
Visoki troškovi studiranja u hrvatskom kontekstu i velika ovisnost o
obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata predstavlja veliki
izazov za studente koji se nalaze u nepovoljnijem socio-ekonomskom
položaju, ističe IRO. Tako se primjerice studenti čiji roditelji imaju
osnovnoškolsko obrazovanje rjeđe mogu oslanjati na prihode od obitelji
pa znatno češće obavljaju stalne poslove uz pomoć kojih pokrivaju
najveći dio svojih troškova studija. S druge pak strane, iznadprosječne
prihode od obitelji imaju studenti čiji barem jedan roditelj ima
visokoškolsko obrazovanje. Vrste i iznosi prihoda studenata značajno se
razlikuju i s obzirom na završeno prethodno obrazovanje studenata. Tako
studenti koji su završili strukovne škole imaju znatno više prihode od
posla te znatno niže prihode od obitelji u odnosu na studente koji su
završili gimnazije. Studenti koji su završili gimnazije primaju značajno
viši iznos stipendija u odnosu na prosjek i u odnosu na studente koji
su završili strukovne škole.
Zbog toga autori izvješća EUROSTUDENT V među preporukama za
unapređivanje obrazovnih politika u Hrvatskoj ističu važnost
usmjeravanja financijske pomoći studentima iz javnih izvora na
poboljšanje položaja ranjivih skupina studenata. Naglašavaju da je važno
pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe. Također, preporučaju
da se razmotri je li omjer javnih ulaganja u neizravne oblike pomoći
studentima iz subvencija (koje su univerzalno dostupne svima, ponajviše u
obliku subvencija za prehranu i manjim dijelom za smještaj) i u izravne
oblike pomoći stipendijama (koje bi trebale biti namijenjene
najpotrebitijima) u skladu s načelom pravednosti i efikasnosti – ovo
ističu jer je najveći dio javne financijske pomoći studentima u
Hrvatskoj dostupan u obliku subvencija koje su dostupne svima, među
kojima ima zasigurno i onih kojima ta pomoć nije neophodna.
Eurostudent je međunarodno istraživanje o socijalnim i ekonomskim
uvjetima studentskog života koje se provodi u 30 zemalja Europskog
prostora visokog obrazovanja. Nositelj nacionalnog istraživanja
EUROSTUDENT V za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
RH (MZOS), a Institut za razvoj obrazovanja (IRO) je izradio nacionalno
izvješće.
Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao
neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika
visokog obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se već šesnaest godina sustavno
bavi visokim obrazovanjem, posebice u područjima financiranja visokog
obrazovanja, jednakosti pristupa visokom obrazovanju te akademske
mobilnosti.
Cjelokupno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V s detaljnijim
pojašnjenjima rezultata bit će dostupno na spomenutom predstavljanju 14.
travnja 2016. u 10 sati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta
RH. Najava ključnih rezultata istraživanja može se pratitiputem Facebooka eventa.
